Fundus Dubrovačkih muzeja odnedavno je bogatiji za više od 150 predmeta iz razdoblja od 16. do početka 20. stoljeća
Nakon otkupa dijela ostavštine obitelji Bona, vrijednog 190 tisuća kuna, fundus Dubrovačkih muzeja bogatiji je za više od 150 predmeta iz razdoblja od 16. do početka 20. stoljeća, od kojih je najviše otkupljeno za zbirke Kulturno-povijesnoga muzeja te manjim dijelom i za fundus Etnografskoga muzeja.
Najvrjednija je zdjela od iskucanog srebra iz 16. stoljeća, rad dubrovačkog majstora, te srebrni pladanj s obiteljskim grbom Bona iz 19. stoljeća, izvijestili su u ponedjeljak Dubrovački muzeji.
Bone su jedan od najstarijih i najznamenitijih dubrovačkih vlastelinskih rodova. Grana kojoj pripadaju Michel de Bona i nasljednici njegove pokojne sestre Nicollete, a od kojih je otkupljen dio obiteljske ostavštine, u dubrovačkim dokumentima spominje se početkom 15. stoljeća.
Članovi obitelji su do pada Dubrovačke Republike bili knezovi i senatori, bavili su se trgovinom i pomorstvom, a među njima je bio jedan biskup i pisac, Frano Jeronim (1687.-1749.) te jedan pjesnik, Miho Marinov (oko 1551. – 1617.).
Nakon pada Dubrovačke Republike i odlaska Francuza, nova austrijska uprava im 1817. priznaje plemstvo. Dio njihove ostavštine pripale su i obiteljima Zuzzori i Bizzaro s kojima su bili rodbinski povezani. Obitelj postoji i danas, a prezime nosi Michel de Bona, koji živi u Parizu, dok u Rimu žive djeca njegove pokojne sestre Nicollete, Kim i Carlo.
Među iznimno vrijednim novim akvizicijama su pet minijatura na platnu u zajedničkom okviru s portretima nepoznatih muškaraca iz 17. stoljeća, pet minijatura na bjelokosti s portretima nepoznatih žena s početka 19. stoljeća, minijatura na limu s portretom Olivera Cromwella iz 17. stoljeća u srebrnoj kutiji iz istog razdoblja te ulje na bakrenom limu s prikazom Gospe s Kristom iz 19. stoljeća.
Otkupljen je i portret orebićkog pjesnika, bibliofila i kolekcionara Ivana Vicka Bizzara (1782-1883.), kao i njegovog prijatelja, splitskoga književnika Anđela Delmistra, oba minijature na bjelokosti s početka 19. stoljeća.
Tu je i kutija s pismima, listom sa ženidbenim sonetom iz 1849. te knjižicom s pjesmama iz 1818. godine iz vlasništva Marije Bizzaro, bidermajer i secesijski stolić, secesijski ormar sa zrcalom, dvije lepeze iz druge polovice i kraja 19. stoljeća, kao i za cijeli niz uporabnih predmeta iz tog vremena, dva para cipela, dugačke bijele kožnate rukavice, vjenčić za mladenku te srebrena torbica s početka 20. stoljeća.
Dio fundusa Kulturno-povijesnog muzeja postali su i komplet secesijskih čaša za vino s potpisom jednog od najcjenjenijih francuskih staklara Renea Laliquea te četrdesetak predmeta za Zbirku fotografije i fotografskog materijala.
Za fundus Etnografskoga muzeja otkupljeno je desetak predmeta, uglavnom za Zbirku kućnog inventara i okućnice, a obitelj Bona je darovala i brojne keramičke posude, srebrni pribor, neobarokne naslonjače i jedan neobarokni stolac, komplet toaletnih posudica i katalog s uputama za uljepšavanje s početka 20. stoljeća, uvijač za kosu te ručno ogledalo.
Dubrovački muzeji čuvaju kulturnu i umjetničku baštinu te povijesno nasljeđe Dubrovnika i njegove okolice u četiri specijalizirana muzeja, Kulturno -povijesnom, Pomorskom, Arheološkom i Etnografskom muzeju.