Izloženo je tridesetak njegovih djela posuđenih iz francuske Fundacije Maeght - po dvadesetak crteža i litografija te skulpture, njegovi 'tanki ljudi', po kojima je postao prepoznatljiv diljem svijeta.

Središnji prostor Paviljona zauzima 'Čovjek koji hoda' iz 1960. godine, remek-djelo koje, s cijenom od 104 milijuna dolara postignutom na Sothebysovoj aukciji u Londonu, nosi titulu najskuplje skulpture na svijetu.

S obzirom na simboliku otuđenja, beznađa, osamljenosti te stradanja u Drugom svjetskom ratu koju ta skulptura nosi, autorica izložbe Jasminka Poklečki Stošić, odlučila se za postav u kojem dominira crna boja, u njega se ulazi kroz veliki, tamni zastor, a mračni su podovi i zidovi.

U sredini svojevrsne piste uzduž prostora Paviljona nalazi se 'Čovjek koji hoda', a sa svake strane ususret mu 'dolaze' 'Žene iz Venecije', skulpture iz ciklusa nastalog 1956. godine.

Po riječima autorice izložbe i ravnateljice Umjetničkog paviljona, za tako neobičan postav odlučila se kako bi posjetiteljima prenijela poruku velikog umjetnika.

'Giacometti je, kao nijedan drugi kipar svog vremena, uspio prikazati svu patnju, očaj, neizvjesnost čovjeka izašlog iz fizičkih i emocionalnih ruševina Drugog svjetskog rata', rekla je Poklečki na otvorenju izložbe, koje je okupilo brojne osobe iz domaćeg kulturnog i javnog života.

'Vanjski događaji, prijetnje i okolnosti, u kombinaciji s njegovim osobnim unutarnjim nemirom, doveli su tog senzibilnog i inteligentnog umjetnika do stvaranja skulptura koje su bile ogledalo tadašnjeg svijeta, svijeta koji je preživio masakre, atomsku bombu, koji je izašao iz koncentracijskih logora, iz ruševina razorenih, sablasnih gradova, koji je bio gladan, tužan do bola, s otvorenim, živim ranama', dodala je.

S obzirom da se danas mogu povući paralele s vremenom u kojem je Giacomettiji stvarao, izložba je koncipirana u skladu s mračnom stranom suvremenog svijeta, a umjetnikovu aktualnost potenciraju popratne video projekcije u Paviljonu. Riječ je o snimkama ratova u Kongu i Siriji te uništenju muzeja u Palmiri, ratnog fotoreportera Zorana Marinovića, te nedavnog terorističkog napada u briselskoj zračnoj luci belgijskog RTL-a.

Hasanbegović: izložba će obilježiti kulturnu sezonu Zagreba i Hrvatske

Tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović izrazio je uvjerenje kako će ta izložba zasigurno obilježiti kulturnu sezonu Zagreba i Hrvatske, a njome Umjetnički paviljon 'potvrđuje svoj status reprezentativnog izložbenog prostora i središnjeg mjesta velikih likovnih događanja'.
'Izborom skulptura, crteža i litografija Giacometti se otkriva jedinstvenim i prepoznatljivim umjetničkim licima koja su obilježila likovnu umjetnost 20. stoljeća, ostajući trajno aktualan na umjetničkoj i simboličkoj razini', ustvrdio je Hasanbegović.

Izložbu, priređenu u okviru ciklusa 'Najveći kipari 20. stoljeća' koji je u Umjetnički paviljon proteklih godina doveo djela Joana Miroa i Augustea Rodina, otvorio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Kipar i slikar Alberto Giacometti (Borgonovo, 1901. - Chur, Švicarska, 1966.), dio života živio i radio u Francuskoj. Nakon Ženeve, kiparstvo je učio u Parizu kod Émila-Antoinea Bourdellea. Na njegov umjetnički razvoj odlučujuće su utjecali primitivna polinezijska i afrička umjetnost te kubizam.

Nakon apstraktne faze veže se uz nadrealiste te tijekom toga razdoblja radi osebujne nadrealističke prostorne konstrukcije. Od 1935. vraća se figuraciji, a od 1945. radi ekspresivne, ekstremno izdužene brončane glave i poprsja, te ljudske likove, pojedinačne ili u skupinama, koji sugeriraju egzistencijalnu tragediju.

Nakon 1950. sve intenzivnije slika i crta obiteljske portrete, krajolike i aktove u interijeru, a bavio se i grafikom - objavio je mapu sa 150 litografija 'Pariz bez kraja'.

Njegova izložba u Umjetničkom paviljonu bit će otvorena do 8. siječnja iduće godine.