I dok će šira javnost izložbu moći razgledati od srijede, 25. studenoga, ovoga utorka navečer o njezinoj važnosti posvjedočili su i visoki uzvanici koje je kroz izložbu proveo ravnatelj MUO Miroslav Gašparović uz prigodno scensko događanje u kojemu su sudjelovali dramski umjetnici Bojana Gregorić Vejzović i Goran Matović, koji je i autor scenarija.

Na izložbi su tako bili predsjednik Republike Zoran Milanović, mnistrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu Milana Vuković Runjić i drugi uzvanici.

Zagreb čeka da ga se konačno i definitivno dotjera

Predsjednik Milanović smatra kako se često volimo žaliti i više nego što bismo trebali, istaknuvši kako je istina da je potres krajem ožujka bio neugodan i kod ljudi izazvao mnoge reakcije u kojima je bila mješavina tuge i bijesa.

Međutim, rekao je, Zagreb je u posljednjih 150 godina u usporebi s drugim gradovima u Europi na ovom trusnom, ali ne posebno trusnom, području nego na području nemira, ratova, stradanja, ubijanja, nastradao zapravo jako malo. Dok su drugi gradovi bili gaženi, uništavani, paljeni, bombardirani, Zagreb relativno malo, dodao je Milanović.

S tim u vezi predsjednik je poručio - "i neka ovo što se dogodilo krajem ožujka ove godine bude i ostane jedna od najvećih nevolja koju smo, kao grad, što voljom prirode, što voljom dušmana, prošli".

Istaknuo je da je Zagreb lijep grad, među 20-tak najljepših gradova u Europi, a po svojoj strukturi, ideji urbanizmu, koncipiran i zasnovan prije više od stotinu godina.

"Zagreb čeka da ga se konačno i definitivno dotjera, a tu će biti potrebna sprega i građana i vlasnika i grada i hrvatske države", poručio je predsjednik Milanović.

Spomenuo je riječi voditelja da je Zagreb bio mali grad, međutim, istaknuo je, nikada nije bio zamišljen niti mu je bilo suđeno da bude doslovno provincijski grad. Jer, smatra, "naprosto ovo mjesto ovdje pod nebom stoljećima je zazivalo da bude važno mjesto na kojemu će nastati nekakav grad, a ispostavilo se da je to glavni grad Hrvata i hrvatske države, Beč je dovoljno daleko, Budimpešta je dovoljno daleko, na obali nema velikih gradova ni uvjeta za njihov razvoj, dakle Zagreb je samo čekao da se rodi u pravom trenutku".

Milanović je spomenuo da je počeo obilaziti zagrebačke muzeje ali, dometnuo je, "iako sam ovdje živio, slabo mi ide, ali ako budem živio dugo kao Josip Manolić i Pavao Gregorić zajedno, možda i stignem".

Stradanja u MUO na žalost reprezentativna

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da je MUO otvorio svoja vrata u ovim zaista neobičnim okolnostima, želeći kroz ovu izložbu pokazati građanima samo djelić stradanja koje je doživio ovaj muzej.

"S obzirom pak na to da smo mi kao konzervatorska služba napravili popis šteta na svim muzejima i kulturnim dobrima zaista mogu reći da je ovo, na žalost, reprezetativno za štete koje se nalaze skrivene iza zidova drugih institucija", ocijenila je.

Obuljen Koržinek podsjetila je kako je jučer u Europskom parlamentu donesena odluka na temelju zahtjeva Hrvatske koju smo, istaknula je, s velikom pažnjom i studiozno izrađivali, da nam se odobri 680 milijuna eura iz Fonda solidarnosti.

Ministrica je objasnila kako je nešto više od stotinu milijuna eura od ukupnoga iznosa namijenjeno obnovi kulturne baštine rekavši kako vjeruje da je sada pred nama razdoblje u kojemu će se intenzivnije krenuti u obnovu, u prvom redu napraviti projekti, a onda i poduzeti obnova ovoga muzeja i svih ostalih vrijednih spomenika kulture u gradu Zagrebu.

Zagrebački gradonačelnik rekao je kako je prije potresa zamišljao puno drukčiji način na koji će se proslaviti 140. obljetnica MUO. Međutim, dodao je Bandić, "danas smo na žalost u ranjenom muzeju, ali kao što je rekao Šenoa treba biti ponosan i prkositi jer Zagreb je odolio mnogim mijenama pa će tako i ovoj, obnovit ćemo i ovaj muzej i bit će ljepši no što je bio, a cjelovito ćemo obnoviti i Zagreb te će i on biti ljepši no što je bio".

Sudbina i stradanje grada Zagreba i MUO omeđenih dvama zagrebačkim potresima 1880. i 2020. godine tema je ove jedinstvene obljetničke izložbe koja donosi priču o povijesti, sadašnjosti i pogledu u budućnost praćenu stradanjima, nadom i uzdizanjem ovog najvećeg hrvatskog i zagrebačkog umjetničkog i kulturno-povijesnoga muzeja.

Posjetitelje će tako na samom ulazu na izložbu dočekati i nekoliko "statističkih podataka" - prošlo je 51.124 dana od potresa 9. studenoga 1880., 247 dana od potresa 22. ožujka ove godine 2020., 182 dana zatvorenoga muzeja i sačuvane 1252 "Bolleove" cigle.

Izložba je zasnovana na tri uporišta - MUO 1880. -2020., Potres 1880. -2020., Zagreb 1880.- 2020. i govori o povijesti muzeja, kronologiji uspostave muzejskih zbirki, povijesti gradnje i korištenja današnje muzejske zgrade kao i o istaknutim povijesnim činjenicama i okolnostima koje su dovele do formiranja danas važnih muzejskih i galerijskih institucija poput Moderne galerije, Etnografskog muzeja, Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Hrvatskog restauratorskog zavoda i drugih čiji su početci neraskidivo vezani uz MUO.