Skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju ponukao je Društvo arhitekata Zagreba da na 3. Danima zagrebačke arhitekture, koji se održavaju od 20. do 25. svibnja u DAZ-u i Gliptoteci, pokažu paralele između zagrebačke i europske arhitekture te time predstave Zagreb s njegovim građevinama kao europsku metropolu, koja je slijedila građevinske i arhitektonske trendove u Europi tokom zadnjih 135 godina
'Odlučili smo se za temu '135 godina zagrebačke arhitekture u Europi' zbog toga što je osnutkom Društva arhitekata Zagreba prije 135 godina započeo veliki građevinski bum i urbanizacija Donjeg grada što je bilo u skladu s industrijalizacijom i procvatom arhitekture u Europi', naglasio je arhitekt Tihomil Matković, voditelj Programskog odbora Dana zagrebačke arhitekture dodajući da će se na predavanjima i prezentacijama prikazati presjek povijesti arhitekture i urbanizma grada, od građevina Viktora Kovačića, preko Kučana, Richtera, Galića do najnovijih arhitektonskih projekata koja Zagrebu daju identitet europske metropole.
'Tako će prvog dana Aleksander Laslo govoriti o značajnim građevinama nastalima potkraj 19. i početkom 20. stoljeća poput TŽV Gredelja, Oktogona, Paromlina i Umjetničkog paviljona, a zatim će se raspravljati o njihovoj suvremenoj interpretaciji, u pojedinim slučajevima i rekonstrukciji i obnovi. Primjerice, neke od tema bit će Jašiona nekadašnje Konjaničke vojarne te njena transformacija u Laubu - kuću za ljude i umjetnost te Tvornica duhana Zagreba i njezina prenamjena u muzej', nastavio je Matković.
'Drugog dana bit će govora o projektima nastalima od 1918. do 1945. godine kao što su Gradska klaonica, Industrijska zona Radnička ulica i Zagrebački Zbor te o suvremenom fenomenu poput izgradnje 'Cityja' na Radničkog cesti. U srijedu će se na primjeru Vukovarske ulice, koja se gradila nakon Drugog svjetskog rata, prelaska preko Save i izgradnje novozagrebačkih naselja povući paralele s Europom, a veza prošlosti i suvremenosti pokazat će se preko zgrade Željpoha - Ferimporta i Muzičke akademije. Posebno zanimljivo bit će u petak kada će se u Gliptoteci govoriti o vizijama zagrebačkih prostora s velikim potencijalima – Gredelju, Badelu, Paromlinu, Tvornici mesa Zagrepčanka, Studentskom centru', najavio je Matković.
Na skupu će sudjelovati brojni zagrebački arhitekti, od doajena Nikole Filipovića (dogradnja hotela Dubrovnik) i Marijana Hržića (FER i ERSTE banka) do Alenke Gačić Pojatina (Lauba), Milana Šosterića (Muzička akademija), Alana Brauna (obnova Francuskog paviljona) i drugih. Također, bit će predstavljen i mali Džepni vodič arhitekture Zagreba na hrvatskom jeziku sa 133 najznačajnije arhitektonske realizacije iz svih povijesnih razdoblja (prije dvije godine promoviran je samo na engleskom), koji su pripremili entuzijasti iz Sekcija mladih Društva arhitekata Zagreba.
