U povodu 50. obljetnice postojanja Croaticuma, tečaja hrvatskog jezika koji je tijekom godina prerastao u Pripremnu godinu studija pa u Croaticum – hrvatski za strance, u Zagrebu je održano svečano slavlje te savjetovanje za lektore hrvatskog kao inog jezika
Dug je bio put od Croaticuma do Croaticuma – centra za hrvatski kao drugi i strani jezik. Croaticum je osnovan 1962. na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a isprva se zvao Tečaj hrvatskoga jezika za strance.
Godine 1966. pripojen je Odsjeku za jugoslavenske jezike i književnosti. Dvadeset godina poslije, 1986., Croaticum je prerastao u Pripremnu godinu studija, koja je nudila dvosemestralnu jezičnu nastavu i, uz učenje hrvatskoga jezika, obuhvaćala i predavanja iz područja hrvatske kulturne baštine.
Pripremna godina studija u prvome je redu služila jezičnome osposobljavanju stranih studenata za studij na hrvatskim fakultetima, kakvih je s vremenom bilo više. Osamdesetih godina Croaticumu su se, osim stranih studenata, počeli priključivati i potomci hrvatske dijaspore. Od 1993. Godine ustalila se trostupanjska nastava - početni, srednji i napredni stupanj od kojih se svaki dijelio na viši i niži. Godine 2003. Pripremna godina studija preimenovana je u Croaticum – hrvatski za strance, a četiri godine poslije, 2007., centar je dobio današnje ime Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik.
No tijekom rasta, razvoja i različitih naziva Croaticum je stotine polaznika naučio hrvatskom jeziku te im približio hrvatsku kulturu i baštinu.
Primjerice, indikativni su podaci o proteklom desetljeću, od akademske godine 2002./2003. do akademske godine 2011./2012., u kojoj u zimskome semestru zabilježen rekordan broj upisanih. U zimskome semestru 2002./2003. u Croaticum je bio upisan 81 polaznik iz četrdeset zemalja, najviše iz SAD-a. Među europskim zemljama najviše je upisanih bilo iz Njemačke, Poljske i Švedske.
U zimskome semestru akademske godine 2011./2012. upisana su 304 polaznika iz 61 zemlje. Najviše ih je bilo iz europskih zemalja, među kojima prednjače Francuska, Njemačka i Austrija. Drugi su po zastupljenosti bili polaznici iz južnoameričkih zemalja, najviše iz Venezuele, Argentine i Čilea. Do akademske godine 2009./2010. i 2010./2011. broj se polaznika iz semestra u semestar povećavao. Sveukupno su kroz program Croaticuma prošli studenti iz čak 120 različitih zemalja svijeta.
Također treba istaknuti da se ovaj program tijekom godina iznimno uspješno bavio i stvaranjem udžbenika za učenje hrvatskog jezika. Tako se udžbeniku 'Hrvatski za početnike', koji potpisuju autorice Marica Čilaš-Mikulić, Milvia Gulešić Machata, Dinka Pasini i Sanda Lucija Udier i koji je 2006. - kao rezultat dugogodišnjega rada u nastavi hrvatskoga kao drugog i stranog jezika - objavljen u kompletu s vježbenicom i CD-om, dvije godine poslije pridružio udžbenik 'Razgovarajte s nama!' autorica Marice Čilaš-Mikulić, Milvije Gulešić Machata i Sande Lucije Udier.
U svakom slučaju, prvih pola stoljeća Croaticuma su obilježeni rastom i uspjesima, a nema razloga da takve ne budu i dolazeće godine.