'Knjiga sjećanja' Peter Nadas (Fraktura; prevela Xenia Detoni)

'Paralelne pripovijesti' mađarskog pisca Petera Nadasa nesumnjivo su jedan od velikih romana objavljenih proteklih godina, ne samo po impozantnom obimu, nego, naravno, i po literarnoj kvaliteti. Stoga će svi ljubitelji te knjige biti sretni i što se na hrvatskom jeziku pojavila i Nadasova 'Knjiga sjećanja' koju je fantastično prevela Xenia Detoni.

Prvi put objavljena u Mađarskoj 1986. nakon višegodišnje bitke s cenzorima, 'Knjiga sjećanja' moderni je klasik koji kritičari uspoređuju s djelima Marcela Prousta, Thomasa Manna i Jamesa Joycea. Zahvaljujući maestralnom prikazu života iza željezne zavjese, s čime se pretapa vješto umetnut roman u romanu, 'Knjiga sjećanja' prevedena je na desetak glavnih svjetskih jezika te je zauzela mjesto među najvažnijim djelima europske književnosti 20. stoljeća.

'Protokol jednog rastanka' Irena Vrkljan (Naklada Ljevak)

Irena Vrkljan apartna je pojava hrvatske književnosti, s jedne strane proglašavana rodonačelnicom 'ženskog pisma' svojom knjigom 'Svila, škare', a s druge uvijek donekle izdvojena iz gibanja na domaćoj književnoj sceni zahvaljujući i dugogodišnjem životu u Berlinu. Onamo se Vrkljan odselila prije više desetljeća zbog supruga Benna Meyer-Wehlacka, koji je nedavno preminuo, nakon čega se ova vratila u Zagreb.

'Protokol jednog rastanka' priča je o ljubavi u kojoj dvoje postaju jedno, napisala je profesorica književnosti Helena Sablić-Tomić: 'Ljubav, ako je zaista prava, podrazumijeva ulazak u (ne)moguću uzajamnost koja u jednome trenutku izaziva osjet proždiruće praznine koji se može ispuniti jedino toplinom jednog pripijenog tijela uz ono drugo.'

'Esther Waters' George Moore (Disput; preveo Damjan Lalović)

Roman 'Esther Waters' iz 1894. najvažnije je i najpoznatije djelo klasika irske književnosti Georgea Moorea, koje je odmah po objavljivanju postiglo velik uspjeh. Radnja se odvija u drugoj polovici 19. stoljeća i prenosi životnu priču glavne junakinje, mlade i pobožne žene iz siromašne radničke obitelji koja dobiva posao kao služavka kod imućne obitelji. Naslovna junakinja zatrudni s jednim radnikom s imanja te tako upada u nezahvalnu ulogu samohrane majke, naročito u tom društveno-povijesnom kontekstu.

Moore se usredotočuje na život nižih slojeva, i to na način neuobičajen za svoje doba. Iako u svome naturalističkom pristupu ništa ne uljepšava i ne zazire od oslikavanja uskogrudnosti, sebičnosti i zlobe, kroz karakterizaciju glavne junakinje proviruje vjera u snagu ljudskog duha. 'Esther Waters' pripada podžanru viktorijanskih romana koji tematiziraju tzv. posrnule žene te je riječ o doista potresnoj knjizi o sudbini jedne, ali i svih žena u patrijarhalnom društvu.

'Osmica' Rumena Bužarovska (Algoritam; prevela Maja Mastnak Car)

Je li Rumena Bužarovska lezbijka ili ne, tabloidno su spekulirali makedonski mediji nakon uspješnog nastupa ove mlade makedonske spisateljice na splitskom Pričiginu. Naime, Bužarovska je pred publikom ispričala priču lezbijske tematike što su neki shvatili kao njezin coming out, a sama Bužarovska odbila je pak išta demantirati jer smatra da biti lezbijkom nije ništa uvredljivo. Njezino bavljenje ženskom tematikom može se vidjeti i u zbirci priča 'Osmica' koja se sastoji od osam priča - sedam objavljenih u istoimenom makedonskom izdanju, dok je jedna dodana iz njezine prve zbirke 'Žvrljotine'.

Bužarovska jednostavnim rečenicama s diskretnim detaljima ocrtava odnose moći i nemoći među ljudima, razvija i fino gradira drame koje prijete prsnućem svih obiteljskih odnosa zbog pojedenog odreska ili uplakanog djeteta. Korak iz životne rutine i sigurnosti u neugodu i potencijalni rasap malen je, kao da poručuje Bužarovska svojim pričama, koje se naslanjaju na prozni stil Raymonda Carvera i Alice Munro

'Logor posrnulih žena' Anton Balaž (Hena com; prevela Sanja Milićević Armada)

'Logor posrnulih žena' potresna je i često napeta priča o grupi bratislavskih prostitutki u staljinističkome logoru za prinudni rad. Čehoslovačka je vlast neposredno nakon Drugog svjetskog rata nacističke koncentracijske logore prenamijenila u kažnjeničke radne centre za 'besprizornike' – prostitutke i svodnike, švercere i crnoburzijance, prosjake, beskućnike, lutalice i romske svirače. Njih su koje u procesu 'preodgoja' željeli pretvoriti u 'produktivne članove društva', što znači da su se na njima iživljavali kako su htjeli.

Roman Antuna Balaža, jednog od najvažnijih slovačkih suvremenih pisaca, pun je i groteske i humora te se otkriva kao satirična, ali i humanistička oda ljudskosti u vrijeme kada ona nije na cijeni. Usto, Balážov roman ujedno je i lucidna analiza mnogih društveno-ekonomskih i socijalnih aspekata postratne istočnoeuropske socijalističke stvarnosti te oštra literarna osuda politike bazirane na represiji i jednoumlju.