'Zimski zagrljaji' Goran Samardžić (VBZ)

Beograd, Sarajevo, Zagreb, rat, razvod, napuštanje obitelji, čežnja za djecom, pisanje, sjećanje na djetinjstvo, zaljubljivanje, seks, starenje... to su koordinate u kojima se kreće nova zbirka priča Gorana Samardžića 'Zimski zagrljaji'.

Samardžić je mnogim čitateljima ostao u sjećanju moćnim romanom 'Šumski duh', u kojemu je opisao iskustva Beograđanina koji početak rata dočekuje u Sarajevu. 'Zimski zagrljaji' je direktna i nemilosrdna proza, priče napisane bez viškova, bez uljepšavanja, često nježne, ali ponekad i brutalne, autobiografski konotirane (glavni junak gotovo svih priča je Goran Samardžić), ove se priče stalno vraćaju na čvorna mjesta autorova života.

U svojoj preporuci Zoran Ferić konstatira sljedeće: 'Samardžićeva je proza hrabra i beskompromisna, ponajprije prema sebi. Autor je na scenu doveo svoje roditelje, žene, ljubavnice, djecu... i isporučio nam život u svom najelementarnijem obliku. I lijepu knjigu.'

'Područje bez signala' Robert Perišić (Sandorf)

Dugo je trebalo da se Robert Perišuć nakon nagrađivanog 'Našeg čovjeka na terenu' prihvati pisanja novog romana, no rezultat je konačno tu, objavljen pod naslovom 'Područje bez signala'.

U gradić N., zabačen i devastiran, dolaze dvojica likova i bude nadu – to je ulaz u priču romana u kojem se spaja lokalno i globalno, u priču koja će vas istovremeno nasmijati, ali i protresti. Od radnika do financijske elite, od konobarica do menadžerica, od naših do Amerikanaca... - protagonisti romana iz naoko udaljenih svjetova stupaju u odnose koji ih mijenjaju i gone u nepoznato, boreći se za opstanak i voleći, radeći puno toga što nisu planirali.

Robert Perišić (Split, 1969.) autor je sedam knjiga, prevođen u brojnim europskim državama i SAD-u, nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njegov roman 'Naš čovjek na terenu' doživio je odličan odjek u SAD-u te je uvrštavan na liste prijevoda i knjiga godine 2013. u Americi. Živi u Zagrebu kao samostalni autor.

'Olivino naslijeđe' Alida Bremer (Fraktura)

Poznata prevoditeljica i promotorica hrvatske književnosti na njemačkom govornom području Alida Bremer objavila je 2013. svoj prvi roman, obiteljsku kroniku 'Olivas Garten', znakovita podnaslova 'Kako je moja obitelj preživjela Hrvatsku'. Roman je objavljen na njemačkom jeziku kod nakladnika Eichborn, Bastai Lübbe iz Kölna. Sada prijevod pod naslovom 'Olivino naslijeđe' možemo čitati i na hrvatskom jeziku.

Riječ je o romanu koji započinje viješću o smrti bake pripovjedačice, koja usput doznaje i kako je kod Vodica naslijedila maslinik. Slijedi 'avantura s hrvatskom birokracijom', kako izdavač kaže u opisu romana, ali će se i mnogo 'plakati, smijati i dobro jesti' u 'kaosu i strastima južne Europe'. Bremer opisuje i sukob organiziranog, njemačkog mentaliteta s onim mediteranskim, ali ulazi i u obiteljsku povijest protagonistice i pripovjedačice romana 'Olivino naslijeđe', koja je 'obilježena krvavim 20. stoljećem', pisali su njemački mediji.

'Olivino nasljeđe' roman je o Dalmaciji, o njezinim okusima i mirisima, o ženama i muškarcima, o Hrvatskoj koja je i dalje podijeljena i nesretna, o privatnim povijestima koje može razotkriti samo netko tko nije uronjen u našu svakodnevicu.

'Mjesečev meridijan' Edo Popović (OceanMore)

Jedan od naših najvažnijih suvremenih pisaca, Edo Popović, objavio je novi roman 'Mjesečev meridijan'. U njemu pokušava pokazati koliko je zapravo malo potrebno za spokojan život, puno manje nego što bismo mogli pomisliti.

'Mjesečev meridijan' roman je potrage, u kojem se preispituju vrijednosti koje su suvremena ekonomija i tehnologija dovele u pitanje, a to su dijelom zaboravljene vrline poput solidarnosti, prijateljstva, odgovornog roditeljstva, prirodnosti. Dakle, bavi se pitanjem – koliko su ekonomija i tehnologija, razarajući i prirodu oko nas, zatrovale i međuljudsku povezanost? Je li nas tehnologija istrgnula iz fizičke stvarnosti pa ne možemo pojmiti da smo pretvoreni samo u dodatak od krvi i mesa digitalnim strojevima?

'Kuća sećanja i zaborava' Filip David (Fraktura)

Stalni zvuk vlaka koji klopoće po željezničkim prugama diljem Europe, vlaka koji je donio red u vrijeme, ali i postao instrument koji je omogućio učinkovitost zla, od prevoženja trupa na bojišta u Prvome svjetskome ratu do savršene organizacije kompozicija čija su krajnja odredišta bila Auschwitz, Treblinka, Sobibór, lajtmotiv je romana 'Kuća sećanja i zaborava' Filipa Davida.

David je za ovu knjigu dobio prestižnu NIN-ovu nagradu, uz sljedeće objašnjenje žirija: 'Davidov roman je sugestivna studija zla - zla u historiji, zla u čovjeku - koja sučeljava četiri životne priče Židova stradalnika i njihovih obitelji u potresnom svjedočenju sačinjenom od dnevnika, pisama i snoviđenja. U ovom skladno komponovanom romanu sreću se san i java, patnja i želja, stvarnost i mogućnost, mitsko i mistično, dokument i fikcija.'