Međunarodna izložba 'Tolerancija', koja prema ideji Mirka Ilića na temu tolerancije okuplja plakate dizajnera iz čitavog svijeta i redovito se postavlja na otvorenome, 16. travnja stiže u Zagreb, ispred Škole primijenjene umjetnosti i dizajna te ispred Muzeja suvremene umjetnosti
Mirko Ilić projekt je pokrenuo s idejom da se s izložbom susretne i onaj dio ljudi koji inače ne ide u muzeje i galerije. Već godinu dana 'Tolerancija' putuje svijetom, a zbirku čini 70 plakata autora iz SAD-a, Južne Afrike, Brazila, Kine, Japana, Izraela, Jordana, Libanona, Rusije, Španjolske, Njemačke i brojnih drugih zemalja. Neki od dizajnera i dizajnerica su Milton Glaser, Paula Scher, Yuko Shimizu, Slavimir Stojanović i Anur Hadžiomerspahić koji je preminuo krajem prošle godine. Od domaćih autora tu su Boris Bućan i Dejan Kršić, a čitav popis možete pronaći na stranici Udruge bivših učenika ŠPUD-a Zagreb – UBU, koja uz Mirka Ilića i Školu primijenjene umjetnosti i dizajna organizira izložbu u Zagrebu, u suradnji s MSU i Akademijom likovnih umjetnosti.
Već 13. travnja plakati će se postaviti ispred ŠPUD-a i MSU-a, sljedeći dan u 18 i 30 u klubu Močvara održat će se tribina 'ŠPUD u prostoru i vremenu' na kojoj će gostovati Mirko Ilić, Zrinka Tatomir, Filip Pintarić, OKO i Mia Biondić. Govorit će o značaju i ulozi Škole, njenoj ostavštini te funkciji u umjetničkom odgoju novih generacija.
vezane vijesti
Mirko Ilić će 16. travnja u MSU, u 10 i 30 sati održati predavanje 'Design of Dissent', prema nazivu istoimene knjige koju je objavio s Miltonom Glaserom. Nakon toga, u 11 i 30 sati otvara se dio izložbe u MSU, a u 18 sati dio ispred ŠPUD-a. Posjetitelji će i u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi moći vidjeti radove učenika ŠPUD-a na temu tolerancije.
'Najčešći razlozi netolerancije su pripadanje 'pogrešnom' plemenu, 'pogrešna' boja kože, 'pogrešna' seksualna orijentacija,'pogrešna' religija. Tri od ova četiri 'pogrešna' razloga prouzrokovana su rođenjem. A to je nešto za što osoba zapravo nije odgovorna, nije uopće u mogućnosti kontrolirati. Dakle, ne toleriraju te kakav si rođen. Dakle, bolje je da nisi rođen. Dakle, bolje je da ne postojiš, bolje je da si mrtav. Zar to nije užasno? Uz to, te tri 'pogrešne' stvari čine maksimalno 10 posto naših razlika, u ostalih 90 posto smo isti. Želimo voljeti. Želimo biti voljeni. Želimo sigurnost. Želimo posao, hranu, vodu, krov nad glavom. Želimo dug život sebi i svojoj djeci. Zar to nije više razloga za toleranciju, nego netoleranciju? Ova izložba bi trebala biti mali vizualni podsjetnik na to', rekao je Mirko Ilić.
Jedan od autora plakata Milton Glaser poručio je kako je ključno da ljudi prigrle toleranciju.
'Ona je jedini protuotrov takmičarskom duhu koji obilježava ljudski rod. U ovom povijesnom trenutku, ovoj se riječi nerado pridaje značaj. Ono što zapravo želimo je da ona znači prihvaćanje i velikodušnost.'
