Ocjenjivački sud, u kojemu su pod predsjedanjem Igora Zidića bili Vesna Kusin, Peruško Bogdanić, Biserka Rauter Plančić, Ive Šimat Banov i Vjera Bakić, od 24 regularno zaprimljena rada nisu pronašli umjetničko rješenje kojemu bi dodijelili prvu nagradu.

Umjesto toga dodijelili su četiri jednakovrijedna otkupa među kojima su tri rješenja pozvanih autora Nevena Bilića, Kažimira Hraste i Kuzme Kovačića, dok je četvrti rad kojemu je ravnomjerno dodijeljeno 15 tisuća kuna djelo Marije Ujević Galetović i Marijane Birtić.

U razgovoru za tportal predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Josip Zanki ovu je odluku Ocjenjivačkom suda nazvao neozbiljnom, a prepuštanje izbora građanima Zagreba, o čemu se nagađalo, okarakterizirao je kao populističko.

Odluku Ocjenjivačkog suda, u čijem je radu sudjelovao, branio je povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor Ive Šimat Banov. Naš najveći autoritet za skulpturu objasnio je u Jutarnjem listu da su četiri odabrana rada poslana na doradu nakon čega će se vidjeti ima li koji potencijala za izvedbu.

'Ostavila se mogućnost da se neki rad ukaže kao izvedbena mogućnost. Rok za to nije vremenski određen. Mi smo svojom ocjenom verificirali da su ova četiri rada dovoljno dobra, ali da nije bilo onog pravog', rekao je Šimat Banov i otkrio da po Ocjenjivačkom sudu najveću mogućnost izvedbe ima skulptura Kažimira Hraste.

Ukazujući na problem sveprisutnog kriterija prosječnosti populističke razumljivosti, Šimat Banov ipak kao ključni problem ističe to što se nijedan spomenik ne uklapa dovoljno dobro u prostor parka.

Na tragu je tog mišljenja i Josip Zanki koji je tportalu rekao kako 'rad Kažimira Hraste jedini ima tu suvremeniju poetiku u smislu da ulazi u prostor na jedan drugačiji način, samo je pitanje izvedbe i materijala, i na kraju kako bi to izgledalo u samom prostoru'.

Kako su umjetnici zamislili spomenik prvom hrvatskom predsjedniku u Zagrebu, pogledajte u našoj fotogaleriji.