Projekt "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej", trenutno najveći u Zagrebu i jedan od kapitalnih projekata u Hrvatskoj provest će se u partnerstvu s Gradom Zagrebom i Turističkom zajednicom grada Zagreba.

Njegova ukupna vrijednost je 69.272.612,59 kuna, od čega Europska unija sufinancira 57.251.417,40 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je ostalo izdvojio Grad Zagreb.

Projekt je predstavljen u atriju Klovićevih dvora, s obzirom na to da je Muzej zatvoren već više od godinu dana, a njegova građa smještena u prvu specijaliziranu muzejsku čuvaonicu u Hrvatskoj, u Novom Petruševcu.

Ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović rekla je da će se tim projektom potpuno obnoviti nadograditi i sačuvati spomenička baština Palače Amadeo, povećati broj posjetitelja i doprinijeti razvoju kulturnog turizma i urbanog razvoja Grada Zagreba.

Jačat će znanstveno-istraživačku djelatnost

"Dodatnim prostorom, novom opremom i laboratorijima jačat ćemo znanstveno-istraživačku djelatnost za potrebe gospodarstva, a i omogućiti porast očekivanog broja posjeta mjestima kulturne baštine i znamenitostima", napomenula je.

Jelena Pavičić Vukičević, koja obnaša dužnost zagrebačkog gradonačelnika, rekla je da je ponosna i zadovoljna što danas na području Zagreba u kulturi imamo velike projekte u vrijednosti 500 milijuna kuna.

"Dvije milijarde kuna na neki način će se sliti iz Europe u Hrvatsku i Zagreb, a četvrtina u ustanove u kulturi Grada Zagreba. Nema niti jednog našeg muzeja ili kulturne kuće u Zagrebu koja se nije pripremila za taj europski iskorak. Hrvatski prirodoslovni muzej, Klovićevi dvori, Arheološki muzej, Etnografski muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Tehnički muzej Nikola Tesla, Knjižnice grada Zagreba, cijeli je niz projekata koji će stubokom promijeniti vizuru našega grada", rekla je.

Pavičić Vukićević kaže kako su ih mnogi kritizirali proteklih godina da se ne radi dovoljno, no sada se vidi što se radilo, sve institucije napravile su značajan iskorak i danas su spremne i u visokoj fazi investicijskog zamaha, koji će donijeti novu kvalitetu u kulturnoj turističkoj i gospodarskoj ponudi našem gradu.

Josipa Herceg Zeba, zamjenica ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, smatra da je riječ o posebnom i značajnom projektu za grad, a Muzej se već u prvoj fazi pokazao izvrsnim partnerom. "Već se počelo ozbiljno raditi, a radovi bi trebali početi u kolovozu kako bi sve mogli realizirati do 2023.", dodala je.

Direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld rekla je da su se s velikim veseljem uključili kao partner jer su, prema podacima Svjetske turističke organizacije, kultura i kulturni sadržaji u najvećem postotku neki od razloga zašto se turisti odlučuju posjetiti određenu destinaciju.

"Jedan od značajnijih ciljeva stoga je postavljanje Zagreba kao glavne kulturne i tusitičke destinacije, a uključivanjem u ovaj projekt ta se pozicija dodatno osnažuje", naglasila je.

Više prostora, suvremena oprema, suvenirnica, podzemni aneks

Osim što će imati veće muzejske prostore, suvremenu opremu, multimedijalnu dvoranu, akreditirane laboratorije, suvenirnicu i ugostiteljski objekt, cjelovita obnova uključuje zamjenu svih instalacija, a osigurat će se i nesmetan pristup osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Dodatni prostor za proširenje stalnog postava i nove aktivnosti omogućit će se natkrivanjem središnjeg dvorišta i izmještanjem cjelokupnog fundusa u čuvaonice.

Novi pristup Muzeju i Gornjem gradu omogućit će se preko Vrazovog šetališta, spojnice između zelenog Tuškanca i Demetrove, a prostor od Vrazovog šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog sadržaja.

Planirani postav predstavila je Iva Mihoci, muzejska savjetnica u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, rekavši, među ostalim, kako je novost i podzemni aneks koji će poslužiti za izložbe.

Razina samog prizemlja prostor je u javnoj funkciji, gdje će biti ogledni interaktivni laboratorij, radionice, suvenirnice gdje će se predstaviti zagrebački i hrvatski obrtnici.

"Prvi kat bit će putovanje kroz vrijeme, gdje posjetitelji putuju kroz prostor u vremenskom slijedu sve do prikaza recentnih razdoblja i evolucije čovjeka, a stalni postav završava na drugom katu s prikazom recentnog raznolikog biljnog i životinjskog svijeta, s 3D reprodukcijama staništa i projekcijama od 360 stupnjeva", najavila je.

U novom postavu moći će se vidjeti niz reprezentativnih eksponata iz niza zbirki s objašnjenjima, pripadajućim grafikama, kartama, ilustracijama, i fotografijama te multimedijalnim interaktivnim prezentacijama, a svaki će posjetitelj moći izabrati interpretacijsku razinu kroz koju želi razgledavati određene teme.

Ogledni laboratorij omogućit će korisnicima da prvi put uživo prate tijek analiza u interpretaciji muzejske baštine, a dio znanstvenih aktivnosti otvorit će se za javnost u suradnji s obrazovnim institucijama.

Realizacijom projekta omogućit će se zapošljavanje 12 novih zaposlenika, uz očekivano dodatno zapošljavanje do kojeg će dovesti povećanje opsega aktivnosti i novih sadržaja.

Mihoci smatra da će taj projekt poslužiti kao ogledni primjer gornjogradske postpotresne obnove koja će, rekla je, omogućiti da taj muzej ostane mjesto istraživanja, znatiželje, igre i nadasve učenja u živom muzeju, koji kao institucije predstavljaju izuzetnu turističku vrijednost za sve metropole, pa i za Zagreb.