Zbornici su predstavljeni u četvrtak navečer u Muzeju za umjetnost i obrt /(MUO) koji je, uz Institut za povijest umjetnosti (IPU) u Zagrebu, i organizirao ovaj kulturni događaj.

Ravnateljica IPU-a Katarina Horvat Levaj istaknula je kako je riječ o dvjema knjigama koje povezuje znanstvena relavantnost i međunarodna afirmacija hrvatske kulturne baštine.

Horvat Levaj podsjetila je da su oba zbornika rezultat rada Centra Cvito Fisković u Splitu - podružnice IPU-a u Zagrebu. Taj centar ove godine poslavlja deseti rođendan s izrazitim rezultatima, ocijenila je Horvat Levaj dodavši kako tu vrsnost potvrđuju i spomenuta dva zbornika koji su plod dvaju međunarodnih znanstvenih skupova.

Zbornik "Otkrivanje Dalmacije: Dalmacija u putopisima, slikama i fotografijama / Discovering Dalmatia: Dalmatia in Travelogues, Images, and Photographs" uredile su Katrina O’Loughlin, Ana Šverko i Elke Katharina Wittich, a "Vratnice Andrije Buvine u splitskoj katedrali: 1214.–2014. / The Doors of Andrija Buvina in Split Cathedral: 1214-2014" Joško Belamarić i Guido Tigler, a suizdavač je Književni krug Split.

Nekadašnji putnici prenijeli su nam svoje iskustvo

Tekstovi u oba zbornika objavljeni su na hrvatskome i na engleskome jeziku, a kako je istaknuto, riječ je o vrlo kvalitetnom prijevodu na engleski jezik.

Urednica rukupisa "Otkrivanje Dalmacije" Sarah Rengel istaknula je kako je engleski jezik bio znakovit za cijeli projekt na kojemu je ostvarena kvalitetna međunarodna suradnja. Grafički urednik i dizajner Damir Gamulin posvjedočio je pak kako je početno pitanje u njegovu radu bilo - treba li uopće ovakav projekt dizajn jer, rekao je, klasična znanstvena publikacija na neki način bježi od dizajna, ali i kako je očito da je sada i dizajn prisutan.

Britanski veleposlanik Andrew Dalgleish istaknuo je kako smo danas, kada nam je kretanje ogranično, na poseban način zahvalni putopiscima, među kojima je i Rober Adam, koji su tijekom poznatoga "Grand Toura" od 17. do ranoga 20. stoljeća posjetili i Dalmaciju, prenijeli nam svoja iskustva i tako pridonijeli našem razumijevanju kulturnih i inih kretanja.

Urednica zbornika Ana Šverko objasnila je kako on donosi eseje današnjih istraživača o nekadašnjim putnicima kojima je odredište bila Dalmacija.

Istaknula je da zbornik prikazuje sliku Dalmacije kroz percepciju putopisaca od 17. do ranog 20. stoljeća i današnjih istraživača kroz interdisciplinarni dijalog i pažljivo prilagođavanje pisanoga i likovnoga jezika u predstavljanju toga kompleksnog sadržaja.

Među ostalim, podsjetila je i na rad škotskog arhitekta Roberta Adama, koji je svijetu 'otkrio' Dioklecijanovu palaču, ali i model suživota javnoga i privatnoga. Podsjetila je kako je 2014. u povodu 250. obljetnice objavljivanja Adamove knjige "Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia" u Splitu održana međunarodna konferncija čiji je plod i ovaj zbornik.

Bivinine vratnice potvrda kako je Dalmacija i zemlja slikara

Vratnice splitske katedrale majstora Andrije Buvine jedan su od najljepših dalmatinskih romaničkih spomenika suglasna je struka, kao i njezni večerašnji predstavnici - urednik zbornika "Vratnice Andrije Buvine u splitskoj katedrali: 1214.–2014."Joško Belamarić i recenzent Dino Milinović.

Balamarić je tako istaknuo kako "u prvi plan dolazi duboka ukorijenjenost Buvininih vratnica u ambijent ondašnjega i današnjega Splita". Smatra da djelo Andrije Buvine koje je "renesansa prije renasanse" potvrđuje kako tadašnja Dalmacija nije samo zemlja kamenorezaca, već i slikara.

Ocijenio je kako zbornik donosi nevjerojatnu količinu novih spoznaja o Buvininim vratnicama, popraćenih vrsnim fotografijama Živka Bačića. Kako je rekao, riječ je o dobroj knjizi, a svaka dobra knjiga ne stavlja točku neko zarez ili točku zarez pa Belamarić vjeruje da će u dogledno vrijeme biti još novih detalja o Buvininim vratnicama.

Recenzent Dino Milinović rekao je pak kako postoji začudan diskontinuitet pisanja o tom jedinstvenom spomeniku, podsjetivši na veliku studiju Ljube Karamana iz 1942. o Buvinim vratnicama .

U zborniku okupljeni tekstovi međunarodnih i domaćih znanstvenika otkrivaju okolnosti u kojima su Buvinine vratnice nastale, priče o njihovu značenju, podatke o njihovim tehnološkim odlikama te konzervatorsko-restauratorskim gledištima i zahvatima na vratnicama.

Milonvić je ocijenio kako je riječ o prvoklasnoj studiji, korisnu zborniku, kvalitetno prevedenu i na engleski jezik, koja nam daje dobar uvid u jedno od najboljih djela ne samo hrvatske, već i europske umjetnosti romanike.