U Zagrebačkom kazalištu mladih održat će se premijera predstave 'Mi i oni', autorskog projekta Darija Harjačeka, Katarine Pejović, ZKM-ovih glumaca i polaznika Učilišta – o školstvu, obrazovanju, profesorima, učenicima, roditeljima
Najaktualniji je mogući trenutak za predstavu na temu školstva, a premijera će se održati u utorak, 26. studenoga 2019. u 20 sati u Zagrebačkom kazalištu mladih. Uz 14 polaznika Učilišta ZKM-a, u predstavi glume i Petar Leventić, Doris Šarić Kukuljica, Mia Melcher, Hrvojka Begović, Maro Martinović, Jasmin Telalović / Mateo Videk, Dora Polić Vitez , Nataša Dangubi i Damir Šaban.
'Kronična situacija nezadovoljstva i prevladavajućeg mišljenja da je naše školstvo zastarjelo i neadekvatno u odnosu na stvarnost u kojoj živimo stigla je, čini se, do svoje akutne faze. U tom ozračju otisnuli smo se na put kojem je odredište predstava Mi i Oni, s namjerom da postavimo pitanja koja će proizvesti titraj, dvojbu, pomaknuti os inertnih uvjerenja. U konačnici, pitanje škole i školstva dotiče se svih nas, bez obzira jesmo li u ovom trenutku vezani za školu izravno, posredno ili nikako. Većinu formativnih godina svi smo bili (ili još jesmo) dijelom tog mikrouniverzuma i utoliko dijelimo zajedničko iskustvo jedne specifične prostor-vremenske strukture i sadržaja. Htjeli mi to ili ne, škola je na nas presudno utjecala i utječe, čak i ako smo se svim silama trudili da taj utjecaj izostane ' piše u najavi predstave jedna od autorica Katarina Pejović.
Još prije tri godine ona i Dario Harjaček odlučilisu se za ovaj projekt, a namjera im je bila da ga grade iz vlastitog iskustva i iskustva okupljenih suradnika. Tijekom dva mjeseca rada na predstavi izvođački tim sastavljen od devetero glumaca i četrnaestero polaznika Učilišta ZKM-a, te uz stručne savjete prosvjetnih radnika, iskopali su 'cijeli rudnik žive građe koja se opirala crno-bijeloj interpretaciji'. 'Željeli smo sagledati školu kroz mnogostranu prizmu, neprestano postavljajući pitanja i kloneći se ograničavajućih odgovora' naglašava Pejović, napominjući da su im se nit vodilja nametnula pitanja poput: Je li škola, kako to stoji u njezinoj definiciji, odgojno-obrazovna ustanova? Kakav je odnos društva prema školi? Na koje sve načine prosjek vlada u školama? Učimo li u školi za znanje ili za ocjenu? Koliko znanje stečeno u školi ima doticaja sa stvarnošću i u kojoj su mjeri mladi ljudi nakon izlaska iz srednje škole osposobljeni za život? U kojem su odnosu u školi slobodna volja i prisila, kako utječu jedna na drugu i kako se manifestiraju – i kod učenika i kod profesora? Kakav je status profesora? Koji su im alati dostupni za stjecanje autoriteta i povjerenja kod učenika? Koliko imaju prostora za kreativni pristup predmetu koji predaju? Kako izgleda križaljka učenici-roditelji-profesori? Tko smo Mi i Oni i tko ili što nas dijeli u toj igri razdvojenosti?