Istaknuta kostimografkinja Ika Škomrlj preminula je 15. listopada, a komemoracija će se održati 22. listopada u 14 sati u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, objavila je Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti čija je Škomrlj bila članica
'Odlaskom Ike Škomrlj hrvatsko kazalište i hrvatska primijenjena umjetnost ostali su bez jedne od svojih najznačajnijih predstavnica', navode iz ULUPUH-a dodajući da je čuvena kostimografkinja 2003. dobila najveću državnu nagradu za kulturu i umjetnost, Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo u polju kazališne umjetnosti. I ULUPUH joj je 2016. dodijelio Nagradu za životno djelo.
'Bila je velika umjetnica, uzor, mentorica i učiteljica brojnih kostimografa, energičan borac za struku i prava kazališnih i likovnih umjetnika, istinska prijateljica. Uz sav svoj dugogodišnji umjetnički rad Ika Škomrlj bila je aktivna i u upravljačkim tijelima ULUPUH-a, te dugogodišnja članica Umjetničkog savjeta Sekcije za kazalište i film. Odlazak Ike Škomrlj nenadoknadiv je gubitak za našu Udrugu', kažu iz ULUPUH-a.
Posljednji ispraćaj Ike Škomrlj održat će se u krugu obitelji, napominju, a komemoracija je zakazana 22. listopada u 14 sati u foajeu zagrebačkog HNK. Okupljenima će se obratiti intendantica Dubravka Vrgoč, predsjednica ULUPUH-a Ivana Bakal, teatrologinja Martina Petranović te koreograf i redatelj Milko Šparemblek.
Ika Škomrlj obilježila je povijest ne samo hrvatske kostimografije druge polovice 20. stoljeća, nego i povijest hrvatskoga kazališta, ali i čitave nacionalne kulture, navode iz ULUPUH-a.
Rođena je 1932. godine u Zagrebu gdje je 1956. završila studij na Odsjeku za scenografiju pri Akademiji za kazališnu umjetnost. Od prvih kostimografskih radova ostvarenih krajem pedesetih do danas realizirala je nekoliko stotina kostimografija u svim važnijim hrvatskim kazališnim sredinama, posebno u zagrebačkom HNK-u, ali i u drugim (ZGK Komedija, DK Gavella, Teatar ITD, Glumačka družina Histrion, Lapsus teatar...) te u kazalištima u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Nekoliko kostimografija ostvarila je i u inozemstvu (New York, Lisabon, Napulj).
'Posebno su zapažene njezine kostimografije velikih ansambl predstava u nacionalnim kazališnim kućama, no uspješno je surađivala i s neovisnim i eksperimentalnim kazališnim skupinama. Opsegom i raznolikošću njezin je opus u nas usporediv s malo kojim drugim kostimografskim opusom, tim više što se pokazala jednako suverenom u kostimografijama za dramske i za operne, kao i za baletne odnosno plesne predstave klasičnog i modernog predznaka', navodi ULUPUH.
Škomrlj je, dodaju, ostvarila veći broj antologijskih kostimografija poput kostima za operu 'Nikola Šubić Zrinjski' u Spaićevoj i u Habunekovoj, odnosno Dolenčićevoj režiji, za rock-operu 'Gubec-beg', za brojne baletne i plesne predstave kao što su 'Labuđe jezero', 'Orašar', 'Trnoružica', 'Pjesme ljubavi i smrti', 'Amadeus monumentum' ili 'Karmina Krležiana', te za niz dramskih predstava poput zagrebačkoga 'Kralja Gordogana' i 'Cyrana', dubrovačkoga 'Skupa' i 'Koriolana' ili riječkog 'Umorstva u katedrali'.
vezane vijesti
Istaknula se i kostimografskim ostvarenjima za TV ('Prosjaci i sinovi') i film ('Družba Pere Kvržice', 'Mećava', 'Glembajevi', 'Četverored'), te oblikovanjem vojnih uniformi. Već broj kostimografija ostvarila je u dugogodišnjem umjetničkom partnerstvu s kostimografkinjom Dianom Kosec Bourek, a surađujući s brojnim mladim umjetnicima odigrala je važnu pedagošku ulogu u obrazovanju kostimografa i odgojila niz hrvatskih kostimografa različitih naraštaja i autorskih profila, bitno pridonijevši oblikovanju suvremene hrvatske kostimografije, ali i njezine budućnosti.
'Njezini su kostimi često bili važno uporište vizualnog identiteta predstave, pa i svojevrsna šifra za odgonetavanje temeljne ideje na kojoj je predstava počivala, i nerijetko su donosili značajne interpretativne pomake i na značenjskom planu i na planu tehnike izrade, odnosno ručne obrade tkanine. Kostimima Ike Škomrlj kritika je katkada bila opčinjena, katkada razočarana, no gotovo nikada spram njih nije bila ravnodušna te je stoga svojim djelovanjem Ika Škomrlj učinila mnogo da dođe do kvalitetnijeg razumijevanja i valorizacije kostimografskoga rada', navode iz ULUPUH-a te dodaju kako je njezin bogat stvaralački opus predstavljen u monografiji 'Prepoznatljivo svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj' autorice Martine Petranović (ur. Ivana Bakal, ULUPUH, Zagreb 2014.).
