Ivica Restović rodio se 1948. u Nerežišćima, a dužnost intendanta splitskoga HNK preuzeo je 1. travnja 1979. godine, kada je kazalište ponovno počinjalo raditi u zgradi na Trgu Gaje Bulata obnovljenoj nakon požara koji ju je poharao 1970. godine.

Kazalište je tada trebalo obnoviti i umjetnički i kadrovski i u svakom drugom smislu, ističu iz HNK dodajući da je Restović tada preuzeo i funkciju ravnatelja Splitskog ljeta. ​'Herkulovski posao ponovnog početka rada svih kazališnih pogona, nakon desetljeća prinudnog izgnanstva u kinu Split, obavio je vrhunski, postavivši temelje na kojima danas počiva teatar', ističe se u priopćenju.

U njegovom mandatu, koji je trajao do 1991., dodaje se, 'splitski se teatar uzdigao do visina jednog od najznačajnijih, najinovativnijih i najrelevantnijih kazališta tadašnje države s programom najviše umjetničke i produkcijske kvalitete, predstavama koje su realizirali najznačajniji umjetnici tog vremena mnoge od kojih su ostale u trajnom sjećanju ljubitelja kazališne umjetnosti'.

Iz kazališta podsjećaju da je u tom razdoblju izvedeno 145 dramskih, opernih i baletnih premijera, a najbliži Restovićevi umjetnički suradnici bili su ravnatelji dramskog programa Marin Carić i Petar Selem, ravnatelj glazbenog programa Vjekoslav Šutej i ravnateljica Baleta Višnja Đorđević.

U to su vrijeme u splitskom kazalištu djelovali redatelji poput Roberta Ciullija, Božidara Violića, Vite Taufera, Edvarda Millera, Ivice Kunčevića, Georgija Para, Ivice Boban, Tomislava Durbešića, Želimira Mesarića, Dine Radojevića, Nenni Delmestre i Predraga Lucića, dirigenti poput Vjekoslava Šuteja, Nikše Bareze, Lorisa Voltolinija, Oskara Danona, koreografi poput Miljenka Štambuka, Franje Horvata, Nade Kokotović, Pie i Pina Mlakara ili Milka Šparembleka, dodaju iz HNK.

'Takvo kazalište koje je vodio Ivica Restović ostavilo je snažan trag u širokoj kulturnoj javnosti i uzdiglo Split na sam vrh kulturne scene tadašnje države', dodaje se u priopćenju.