'Basne o komunizmu' predstavio je njihov urednik Drago Glamuzina, književna kritičarka Jagna Pogačnik te direktorica i glavna urednica tportala Alemka Lisinski. Da bi posjetitelji stekli barem djelomičan dojam o knjizi, glumac Milivoj Beader pročitao je ulomak iz treće priče 'Intervju s najstarijim psom u Bukureštu', dok je sama autorica odgovarala na pitanja o knjizi.

Drago Glamuzina je na početku podsjetio da je djelo Slavenke Drakulić 'Frida ili o boli' dosad najuspješnije Profilovo prozno djelo koje je prodano u čak 22.000 primjeraka, čime je zaslužilo 2007. književnu nagradu Kiklop za hit godine. O 'Basnama' je rekao da je riječ o duhovitoj knjizi koja pogađa probleme koji još nisu riješeni te će stoga biti zanimljiva i starijim i mlađim generacijama.

Knjiga se u prodaji pojavila 9. studenog, na 20. godišnjicu pada Berlinskog zida, u pet zemalja – Velikoj Britaniji, Švedskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, a nastala je kao svojevrsna narudžba. Naime, izdavač je pozvao Drakulić da sudjeluje u projektu u kojem rade na brošurama o komunizmu povodom obljetnice pada komunizma, nakon čega je u zbirku na nagovor hrvatskog i švedskog izdavača dodala još dvije priče kako bi basne mogle biti ukoričene i dobiti šire čitateljstvo.

O tome kako je odlučila odabrati upravo formu basne, koja se u književnosti ne javlja često, autorica je rekla: 'Znala sam da će mnogi obilježiti taj događaj mnogim djelima, pričama, romanima, ali da se nitko sigurno neće baviti padom komunizma iz perspektive životinja. Osim toga, kada sam prvo napisala jednu priču o psu, to me toliko zabavljalo da sam rekla - idem ja pisati sve iz perspektive životinja.'

Drakulić ne smatra da su životinjski likovi u boljem položaju te da imaju veću slobodu u odnosu na druge likove: 'Nije stvar u tome da životinje mogu više reći jer mi živimo u demokraciji i, naravno, možemo reći što god hoćemo, nego je stvar u tome da one, naročito u pričama o komunizmu, imaju jednu drugu perspektivu. I ta perspektiva, taj pogled je meni zanimljiv.'

Direktorica i glavna urednica tportala Alemka Lisinski istaknula je da je riječ o knjizi koja će s jedne strane na tržištu biti neka vrsta prekretnice jer propituje komunizam kao razdoblje u kojem smo svi u tim zemljama živjeli i preživljavali i imali neku kvalitetu življenja, ali propituje i zločine nad pojedincima i nad grupama ljudi. 'Slavenkina je knjiga neka vrsta ljudske pomirbe jer je tekst o komunizmu preko individualnih priča izuzetno dirljiv i smiješan ponekad. Knjiga je duhovita i nježna, stilski bogata i raznolika, mislim da će i mlada generacija iz ove knjige moći puno naučiti i uživati te steći neku ideju o vremenu u kojem su odrasli njihovi roditelji', rekla je Lisinski.

Književna kritičarka Jagna Pogačnik istaknula je na predstavljanju knjige kao temeljno pitanje – pitanje žanra, odnosno basne: 'Kako ispričati priču o komunizmu danas, u slučaju ove autorice koja je već pisala o tome – kako to ponovo napisati i ispričati. Mislim da je jako bitno što se odlučila na žanr basne jer, koliko god ova knjiga bila neka vrsta podsjetnika, mislim da je pisana za postkomunističku generaciju koja to nije proživjela. Osim što je sam izbor žanra uspješan, basna ovdje dobiva neko svoje pomalo uvrnuto značenje – ona prestaje biti basna po svojoj definiciji, nekakva alegorija, ona je preslika same stvarnosti.'

Također je napomenula da je odabir životinja vrlo pogođen jer 'one nisu samo nasilno stavljene životinje koje trebaju progovoriti o nečemu, nego su vrlo dobre i vrlo uspješne metafore ljudi ili cijeloga naroda.'

Autorica je na kraju najavila proširenje sljedećeg izdanja, budući da je u ovom izostavila dvije države - Mađarsku i Bugarsku. Njemačko, američko i talijansko čitateljstvo tek čeka prvo izdanje 'Basni' pa će oni knjigu i prvi put čitati s dodatnim likom svinje iz Mađarske koja piše kuharicu i objašnjava razliku između gulaš komunizma i gulag komunizma te s rasplesanim medvjedima iz Bugarske.