Glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić u izlaganju je podsjetila na ostvarene i najavila nove projekte NSK.

Naglasila je kako je samo 28 godina nakon što je dovršena Gutenbergova četrdesetdvoredna Biblija, na današnji dan 22. veljače 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga 'Misal po zakonu rimskoga dvora'. 

Između ovoga prvotiska, istinskoga remek-djela glagoljaškoga tiskarstva, i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postoji neraskidiva veza, istaknula je dodavši kako se nadnevak njegova tiskanja obilježava kao Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Za logotip Knjižnice, napomenula je, iz Misala je preuzeto glagoljično slovo Iže.

Podsjetila je kako je ova inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. 

Petrić je istaknula kako je 'Misal' otisnut na Dan Katedre sv. Petra, koji se od IV. stoljeća obilježava 22. veljače, kao znak jedinstva Crkve sazidane na apostolu Petru. 

Točno mjesto tiskanja i nakladnik Misala nisu utvrđeni, napomenula je dodavši kako je 'Misal' tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske, prisutnomu od 9. ili 10. stoljeća. 

Rabljena je novija uglata glagoljica, koja se razvila iz starije, oble glagoljice, a često se naziva i ustavnom glagoljicom zbog uspravnih i odvojenih slova, što daje dojam svečanoga pisma, prikladnoga za liturgijske kodekse, podsjetila je Petrić.

Naglasila je kako je do danas sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka 'Misala' te dodala kako se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. 

Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču, rekla je Petrić.

Ostali primjerci, istaknula je, čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

Svečanom obilježavanju Dana NSK, između ostalih, nazočili su ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, koji su u svojim pozdravnim govorima čestitali djelatnicima Dan NSK. 

Na svečanome obilježavanju glavna ravnateljica Tatijana Petrić uručila je priznanja ustanovama i pojedincima za vrijedan doprinos u suradnji s NSK.

Dan NSK prigodno se obilježava na nadnevak kada je otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga, 'Misal po zakonu rimskog dvora' iz 1483., koja je jedno od najvrjednijih djela hrvatske kulture što ih čuva NSK.

U povodu Dana NSK 20. i 21. veljače održani su tradicionalni Dani otvorenih vrata NSK na kojima je posjetiteljima omogućen posjet Knjižnici, upoznavanje s radom i ulogom Knjižnice u hrvatskom kulturnome i znanstvenome životu, osobito onomu koji se odnosi na očuvanje vrijedne baštine koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima pohranjenu u svojem fondu.

Kao najveća i najstarija hrvatska knjižnica NSK se prostire na 44 432 četvorna metra, s čak više od 130 kilometara polica s knjigama, približno tri milijuna svezaka i više od 46 digitalnih zbiraka.