Otvarajući izložbu premijerka Jadranka Kosor naglasila je da je u MUO-u izloženo 'iznimno kulturno blago i najvredniji dio iz fundusa Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu koja pokazivanjem javnosti ujedno slavi 90. obljetnicu osnutka'.

Kosor je istakla zadovoljstvo što je zbirka predstavljena u važnom tjednu za hrvatsku kulturu krajem kojega će biti otvoren i novi Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Ministar kulture Božo Biškupić izložbu je nazvao slavljem 'umjetnosti i umijeća' istaknuvši da 'zbirka devedeset godina nakon svoga osnutka zorno dokumentira našu kulturnu i duhovnu povijest sve do najnovijeg razdoblja'.

Voditeljica grafičke zbirke Mikica Maštrović kazala je da su izložbi prethodile temeljite i dugotrajne pripreme te tim povodom posebno zahvalila autorima izložbe dr. sc. Milanu Pelcu, prof. dr. sc. Zvonku Maković, prof. dr. sc. Jasni Galjer, akademiku Josipu Bratuliću i akademiku Tonku Maroeviću i djelatnicima grafičke zbirke koji su obradili pojedine cjeline. Maštrović najvrednijom kvalitetom izložbe smatra 'raznolikost radova, kako povijesno tako i geografski, što posjetiteljima pruža i dokumentaristički uvid', izjavila je za tportal.

Po prvi je put javnosti predstavljen izbor od više od šest stotina najvrednijih djela fundusa Zbirke čiji su autori hrvatski i strani umjetnici koji su stvarali u rasponu od 16. do 20. stoljeća. Da je domaća publika željna ovakvih likovnih poslastica, dalo se zaključiti po gužvi zabilježenoj na otvorenju.

Posjetitelji MSU-a imaju rijetku priliku vidjeti crteže Julija Klovića, grafike Andrije Medulića Schiavonea Andrije Medulića i Martina Rote Kolunića, crteži i grafike Miroslava Kraljevića, Josipa Račića, Ljube Babića, Tomislava Krizmana, Krste Hegedušića, Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, Ivana Lackovića Croate, Josipa Generalića, Andrije Maurovića, Miroslava Šuteja, Ede Murtića i Ivana Picelja, jedinog živućeg umjetnika čiji radovi su izloženi.

Od svjetskih umjetnika, tu su uvijek rado viđena djela Rembrandta, Harmensza van Rijana, Johanna Bernharda Fischera von Erlacha, Honorea Daumierea, Oskara Kokoschke, Georgea Grosza, Andyja Warhola i drugih.

Osim navedenog, izloženi su i retro plakati poznatih domaćih grafičara te zanimljive rukom ispisane razglednice koje osim o povijesti hrvatskih gradova svjedoče i o sasvim intimnim momentima ljudi koji su ih ispisivali.

Izložba 'Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja' može se razgledati do 31. siječnja 2010.