Mladi riječki umjetnik Radovan Kunić, koji je svoj dosadašnji umjetnički rad trasirao na liniji figurativnog slikarstva na razmeđu realizma, hiperrealizma i nadrealizma, osmislio je ponešto drugačiju izložbu za prostor Galerije Vladimir Bužančić, u okviru godišnje programske koncepcije Galerije pod nazivom 'Doktrina pandemije ili seruma istine globalnog Pandaemoniuma'. Izložba naziva 'Eterarij' bit će otvorena 6. listopada u Galeriji Vladimir Bužančić
Figurativni crtež rukom, koji je osnova njegova umjetničkog izraza, nadogradio je zvukom i pokretom te iskreirao heterogenu prostornu priču pod nazivom 'Eterarij'. Upravo taj iskorak iz slikarstva u svijet animacije otvorio mu je prostor za promišljanje života u vremenu pandemije, prije svega zapriječenosti kretanja i neposredne, žive komunikacije koji su na globalnoj razini ponovo aktualizirali temu slobode.
vezane vijesti
Sam naziv izložbe 'Eterarij' složenica je koju čine riječ eter, pojam koji se veže uz elektroničke medije, a recentno i s imenom kriptovalute Ethereum, te riječi terarij koja se u ovom slučaju, osim na izložbenu 'vitrinu' živog svijeta, odnosi i na terru i sve što se na njoj zbiva.
Prostorom Galerije Vladimir Bužančić dominiraju dvije videoprojekcije, jedna s prikazom tigra te druga s kompozicijom mnoštva leptira i moljaca, koje određuju ritam i ugođaj ambijenta. Rad s animiranim tigrom koji se šeće zidom lijevo-desno, sinkroniziran je zvukom ljudskih koraka. Taj prikaz anksioznosti zatočene životinje dojmljivo ilustrira i egzistencijalno stanje čovjeka u vremenu pandemije, ali i općenito u suvremenom društvu, kojemu se život uglavnom sastoji od ponavljanja istih radnji. Vreva animiranih leptira i moljaca u radu 'Okupljanje' podsjeća na entomološku kolekciju koja je naglo oživjela i otima se kontroli te upućuje na krhkost živih bića, ali i čudesni potencijal preobrazbe koji im je imanentan.
Animacija 'Gate' i instalacija na trgu ispred zgrade Centra za kulturu Novi Zagreb u vidu velike zastave s barkodom koriste QR kodove sačuvane od plaćenih računa za umjetnikov atelier u kojima je kroz osobne podatke doslovno utisnut identitet. I u animaciji i na zastavi, zbog distorzija koje se događaju u formi, taj kôd postaje nečitak, njegov jezik neupotrebljiv, pa se može reći da autor (uzalud) pokušava prikriti vlastiti identitet u svijetu u kojemu je privatnost kakvu smo nekad poznavali otišla u nepovrat. Kôd se tako pretvara u ritmičan niz geometrijskih oblika, njegova virtualna komponenta je poništena, a vizualna (fizička) istaknuta. Paradoks zastave, objekta koji se koristi kao obilježje društveno-političkog entiteta, ali i kao puko sredstvo komercijalnog oglašavanja, spretno ukazuje na moderni tržišni svijet u kojemu je identitet roba kojom se trguje više nego ikad prije.
Poliptih 'Biorama' najslojevitiji je dio izložbe koji u relaciji s drugim radovima stvara svojevrsnu medijsku himeru proizvodeći vizualne situacije u kojima harmonija i konfuzija šeću ruku pod ruku. Rad 'Zaboravljeni prostor', uljem slikana animacija plamene svijeće, kao da je utočište od meteža koji se odvija uokolo i prilika za introspekciju i meditativan trenutak.
Svi video i audio zapisi su cirkularnog karaktera, bez početka i kraja odnosno vremena trajanja. Time je autor stvorio ritmičnu atmosferu koja poziva na meditaciju i promišljanje o korjenitim promjenama unutar pojedinca i društva.
Tijekom pandemije suočeni smo s konstantnim procesima prilagodbe. To uključuje suočavanje s neznanjem, zatim učenje i konačno prilagodbu trenutnoj situaciji kako bismo mogli nastaviti živjeti u novoj stvarnosti. U tom smislu 'Eterarij' stvara ambivalentna značenja i podražaje. Suprotnosti se stapaju u sivi prosjek (ili presjek) sadašnjeg civilizacijskog konteksta koji nam uz sve neizvjesnosti i nepogode nudi mnoge zanimljivosti i nove prilike.
Izložba se može pogledati do 26. listopada 2021., ponedjeljkom, utorkom, srijedom i petkom od 10 do 18 sati, četvrtkom i subotom od 10 do 13 sati.
Radovan Kunić (1987., Rijeka) diplomirao je kiparstvo na Akademiji primijenjenih umjetnosti 2012. Od tada aktivno djeluje na umjetničkoj sceni izražavajući se pretežno u mediju slikarstva. Sudjeluje na međunarodnim simpozijima i rezidencijama (Belgija, SAD, Njemačka) te izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Dobitnik je više nagrada i priznanja (Erste fragmenti 9 otkupna nagrada, Ex Tempore Grožnjan 1. nagrada, Nagrada Zaklade sveučilišta u Rijeci za mlade umjetnike), a njegovi se radovi nalaze u privatnim i javnim zbirkama u zemlji i inozemstvu (Erste fondacija, Narodno učilište Trst, Art OMI collection). Od 2015. zaposlen je kao asistent na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Živi u Matuljima.
