Knjiga je izvorno objavljena 2015. godine u Crnoj Gori, a njezina je junakinja sada 'ponovno rođena' u Hrvatskoj, pod uredničkom palicom Jadranke Pintarić
Nagrađivana crnogorska književnica sa zagrebačkom adresom Olja Knežević, dobitnica V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2019., predstavila je u srijedu u Zagrebu svoju knjigu 'Gospođa Black', objavljenu u izdanju nakladnika Hena com.
Hrvatsko izdanje uvodno je na predstavljanju u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, na kojemu se tražila stolica više, najavila urednica Hena com-a Nermina Husković. Rekla kako joj je iznimno drago što može zagrebačkoj čitateljskoj publici predstaviti knjigu izvorno objavljenu 2015. godine u Crnoj Gori, čija je junakinja sada 'ponovno rođena' u Hrvatskoj, pod uredničkom palicom Jadranke Pintarić.
vezane vijesti
Pintarić je otkrila kako se crnogorsko i hrvatsko izdanje donekle razlikuju, no te su razlike, kako je pojasnila, posljedica kritičkoga odmaka od vlastitoga teksta koje svi autori dobiju s vremenom. 'Time je tekst dobio na dinamici, pitak je i brzo se čita, samo 'vuče' sljedeću stranicu, iako nije ni krimić ni ljubić, ali ima taj efekt da se ne može ispustiti iz ruke', rekla je.
Olja Knežević (1968.) napisala je još romane 'Milena & druge društvene reforme' (2011.) i 'Katarina, velika i mala' (2019.), nagrađen VBZ-ovom nagradom za najbolji neobjavljeni roman 2019. te 2020. preveden i na engleski jezik i objavljen u Velikoj Britaniji. Objavila je i zbirku priča 'Londonske priče juga' (2013.), u kojoj je okupila kolumne/priče koje je pisala za magazin Art. Njezina kratka priča 'Učionica' (The Classroom) objavljena je 2009. u antologiji 'Freedom' Amnesty Internationala.
Knežević je kazala kako je svoje likove 'počela iskopavati' na magisteriju kreativnog pisanja na Birkbeck koledžu Sveučilišta u Londonu. Već se tada pokazalo da su sve njezine junakinje isključivo – žene. 'Samo sam vadila sve te moje žene iz podsvijesti. Do sada su preživjele tri, s motivom koji je meni najinteresantniji: sve one odlaze iz svoje zemlje, iz političkih ali i osobnih razloga. I sve su one 'grešnice', sjenke nekih arhetipova u skladu sa svojim godinama', rekla je.
Katarina, koja je 'najzrelija od svih', ode jer je to nečiji tuđi životni plan, dok joj se gospođa Black, kako je rekla, javila 's nekakvom tajnom', kao lik koji s njenom vlastitom biografijom ima najmanje veze - ona je sklop mnogih žena koje je upoznala tijekom svojeg života u inozemstvu, kojima je zajedničko to što su htjele potpuno prekinuti s prethodnim životom.
'Tako nešto nije moguće: nekim zakonom fizike, što dalje probaš bježati od svojeg prethodnog života, nešto te vrati, i to još dublje', rekla je autorica. U ovome romanu htjela je to istražiti. Gospođu Black je 'dugo upoznavala dok ju je pisala': 'Možda se to i vidi, ali ako se i vidi, nema veze jer to je draž ove knjige. Neke manjkavosti u knjigama ponekad postanu prednosti'.
Jedna od početnih točki romana bio je događaj kad joj se učinilo da je vidjela osobu za koju je znala da je mrtva. 'Odmah sam znala da je to nemoguće i da sam pogriješila, ali pomislila sam, zašto se to ne bi dogodilo mojoj junakinji? Pa da ju to preokrene, da shvati da nije gotovo, da nije završila, a time se i njezin život počinje mijenjati', pojasnila je.
Govoreći o svojem životnom putu, koji ju je vodio diljem svijeta, te je desetak godina živjela u Londonu - koji je motiv u svim njenim knjigama - Knežević je kazala kako je sada, kada živi u Zagrebu, napokon prihvatila svoju trajnu poziciju outsidera, no da je za to ipak bilo potrebno proći veliki životni put.
'Stalno sam se pokušavala negdje uklopiti, a nisam shvaćala da je to uklapanje zapravo najveći neprijatelj pripadanju', pojasnila je. Dok je nekada silno patila za svojom domovinom i prijateljima koje je tamo ostavila iza sebe, danas joj je kad ode u Crnu Goru 'sve poklon'. 'Sve što tamo kažu i naprave meni je poklon, jer znam da ću to negdje iskoristiti u svojim knjigama'.
Radnja romana 'Gospođa Black' dijelom se odvija u Londonu a dijelom u Crnoj Gori, a sraz kultura i razlika u mentalitetima u knjizi je najbolje opisana u njezinom posljednjem dijelu, pisanom iz perspektive kćeri glavne junakinje koja tada prvi puta putuje u rodni grad svoje majke, za što je autorica otkrila da je iskoristila impresije svoje vlastite djece s putovanja u Crnu Goru.
U zanimljivom i dinamičnom razgovoru koji je moderirala novinarka Ivona Haller, autorica je otkrila i da upravo 'piše' novi ženski lik, drugačiji od prethodnih, koji se osvrće na rastavu braka te pokazuje da postoji i 'život poslije'.
