Ravnateljica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, koja je na tom čelnom mjestu od 1998. godine, ujedno je i predsjednica stručnog povjerenstva projekta 'HT nagrada – MSU Zagreb' koji ove godine obilježava svoju jubilarnu desetu godišnjicu. O projektu, suradnji kulturnog i korporativnog sektora te o prvom digitalnom muzeju u Hrvatskoj, čitajte u nastavku.

Deset godina 'HT nagrade – MSU Zagreb' dokaz je uspješne sinergije biznisa i kulture. Kako vidite doprinos tog projekta suvremenoj umjetničkoj sceni u Hrvatskoj?

Ta suradnja dala je veliki doprinos razvoju hrvatske umjetničke scene, ali je također pokazala da se kultura može promišljati u zajedništvu s gospodarstvom na jedan novi i izuzetno produktivan način. Umjetnicima su tim putem pruženi nužna potpora i poticaj za rad, a šira kulturna javnost dobila je uvid u recentnu umjetničku produkciju.

Koje ste ciljeve postavili kad ste prije deset godina zajedno krenuli u ovaj projekt i kako na to gledate danas?

Već punih deset godina partnerski surađujemo s Hrvatskim Telekomom kroz niz aktivnosti koje podupiru rad i stvaranje suvremenih hrvatskih umjetnika te promicanje mladih umjetnika, što nam je i bio osnovni cilj, a godišnja izložba i dodjela 'HT nagrade – MSU Zagreb' predstavlja krunu naše suradnje. Deset godina doista je prohujalo. No bez potpore HT-a, tih deset sjajnih i fantastičnih izložbi koje priređujemo od 2007. do danas ne bi bilo.

Deseta godišnjica suradnje HT-a i MSU-a obilježena je pokretanjem prvog digitalnog muzeja suvremene umjetnosti kojim je hrvatska suvremena umjetnost postala dostupnija domaćoj, ali i svjetskoj javnosti. Kakve su reakcije?

Prije svega, veliko je zadovoljstvo i čast biti dijelom pokretanja prvog digitalnog muzeja u Hrvatskoj. Time suvremena umjetnost postaje bliža i dostupnija široj javnosti, a digitalni muzej artt.hr prerasta u jedinstvenu priliku za sve mlade umjetnike koji su sudjelovali na izložbama da promoviraju svoje autorske radove u širem kontekstu. Ono što je najvažnije jest da su reakcije zbilja pozitivne, svatko sada u bilo kojem trenutku može pogledati radove suvremene umjetnosti, čak i kada nisu u prilici to učiniti uživo.

Budući da ste već 18 godina na čelu MSU-a, vidite li smjer kojim danas ide hrvatska suvremena umjetnost? Je li dovoljno upečatljiv, po čemu intrigira svjetsku javnost?

Uz to što se u Muzeju suvremene umjetnosti brinemo o već prikupljenim umjetničkim djelima koja su valorizirana tijekom nekog razdoblja, na nama je i odgovornost praćenja suvremenih umjetničkih kretanja i odabir umjetničkih djela koja tek nastaju i čija će se relevantnost vidjeti u budućem vremenu. Zato je vrlo bitno poznavati situaciju na sceni, trendove i smjerove koji vladaju kod nas i u svijetu te iz tog mnoštva događanja na vizualnoj sceni znati odabrati najkvalitetnije radove za muzejske zbirke. Hrvatska suvremena umjetnost svake godine iznenadi bogatom umjetničkom produkcijom koja ne zaostaje na razini drugih zemalja. Smjerovi i teme mijenjaju se ovisno o aktualnim zbivanjima pa je ove godine mnogo  radova na temu ekologije. Smjer određuju sami umjetnici koji kroz svoje djelovanje osluškuju bilo društva, ali istovremeno i prate rad našeg muzeja, pa nerijetko imamo i radove koji se referiraju na našu djelatnost ili samu zgradu, što posebno raduje.

Kako vidite projekt suradnje s HT-om u budućnosti?

Umjetnost kao poziv i muzej kao mjesto koje taj poziv slavi i potiče, nisu mogući bez podrške sponzora. Upravo HT nam pomaže da lakše i kvalitetnije ispunjavamo svoju misiju, a to je slučaj i s našom suradnjom na nagradi 'HT nagrada – MSU Zagreb'. Veselim se nastavku suradnje i u budućnosti te očekujem da ćemo kroz naše otkupne nagrade i dalje pomagati umjetnicima da pronađu svoje mjesto na umjetničkoj sceni te se tako profiliraju u željenom smjeru.