Jedan od osnivača grupe EXAT 51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor brojnih arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma, Vjenceslav Richter bio je poznat po sintezi arhitekture, skulpture i slikarstva. Kako će pokazati izložba 'Buntovnik s vizijom', koja će u MSU u Zagrebu trajati od 10. listopada do 10. prosinca, Richterov je cijeli opus prožet eksperimentima, s namjerom da stvori humaniji i kvalitetniji život i društvo.

Na izložbi koja okuplja više od 200 radova, maketa i nacrta arhitektonskih projekata, zatim skulptura, crteža, grafika i slika posuđenih iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija, ističu se projekti kojima je Richter ostvario međunarodnu karijeru. To su, prije svega, jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, potom projekti muzejskih zgrada kao što je Muzej za prostorne eksponate, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije u Beogradu i Arheološki muzej u Alepu.

Richter je, između ostalog, autor projekata Vile Zagorje i tvornice Saponija u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih bio mu je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam, u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti.

Kao posebnu atrakciju izložbe iz MSU-a najavljuju 'Nadu', čuvenu antigravitacijsku skulpturu koja je u svojoj veličini simbolizirala pobjedu nad težinom, znak uspona, prkosa i optimizma, a sada se napokon može vidjeti i 'u nas, u punoj protežnosti i ostvarenoj viziji'.