Publika u Beogradu je u sklopu 51. Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala (Bitef) ekskluzivno pogledala 24-satnu predstavu Jana Fabrea, zasnovanu na Homerovim epovima te tragedijama Eshila, Sofokla i Euripida. 'Olimp: U slavu kulta tragedije' slavnog belgijskog redatelja na pozornicu dovodi 27 izvođača (među njima su hrvatska plesačica i glumica Ivana Jozić te hrvatski glumac Sven Jakir) koji, gotovo neprestano glumeći čitav dan, probijaju sve granice ljudske psihofizičke izdržljivosti. Imali su dvije pauze po oko sat vremena u kojima su spavali na pozornici umotani u bijele vreće za spavanje.

Predstava, osim toga, ispituje granice izdržljivosti publike za koju je u Sava centru pripremljeno sve ono potrebno da se provede jedan dan na Bitefu: prostor za spavanje, restoran i snack bar, Sensa relax zona, a također je osigurana wi-fi zona. 'Olimp', dakako, kad je u pitanju publika, testira neke sasvim druge granice pored fizičkih jer sadrži velik broj eksplicitnih scena nasilja, seksa i golotinje.

Spektakl, primjerice, počinje ogromnom slikom golog muškarca čiji je penis okićen lovorovim vijencem te četvoricom golih muškaraca od kojih se dvojica spuštaju na koljena i prislanjaju usta na stražnjice druge dvojice. Srpski Telegraf je scenu opisao na naslovnoj stranici broja od 25. rujna: 'Glumci uživo lizali guzice.'

'Olimp', za koji je belgijski kritičar Freddie De Kreuz izjavio da će se povijest kazališta odsad dijeliti na razdoblje prije i poslije Fabreove predstave, završava partyjem koji uključuje rave, tverkanje i posipanje bojom u prahu. Publika u skoro punoj sali Sava centra ansambl je pozdravila desetominutnim ovacijama.

A onda su uslijedile brojne reakcije po društvenim mrežama, prije svega zbog činjenice da se predstava puna eksplicitnih scena prikazivala na nacionalnoj televiziji.

Mnogi su pritom izrazili osjećaje duboke šokiranosti, pitajući se zar za to plaćaju pretplatu. Novinarka Mirjana Bobić Mojsilović na Twitteru je 'Olimp' usporedila s reality showovima, navodeći da je 'RTS imao svoje 'Parove', 'Farmu' i 'Zadrugu''. Verica Radeta iz Srpske radikalne stranke (SRS) govorila je o 'razvratu i bludu'.

Oglasila se i struka, pri čemu je status Biljane Srbljanović izazvao priličnu pažnju. U njemu je srpska dramska spisateljica iskustvo opisala čarobnim i 'kolektivnom katarzom', dodajući da kao profesorica teorije antičke drame svima koji se na internetu sablažnjavaju na golotinju, 'jer im antički ratovi, ubojstva, silovanja, čedomorstva, to da otac prekolje kćerku i da brat ubije brata, ne pobuđuju tankoćutna osjećanja gađenja i zgražavanja', želi 'stručno i sveobuhvatno' poručiti - 'aj ne seri'.

'Umazana od suza, znoja i slina, bez glasa od vrištanja i deranja, jedva kucam ovo jer mi ruke bride od jednosatnog aplaudiranja, a imam da izjavim da ako Ivan Medenica ništa u životu nije učinio i da više nikad ništa ni ne učini, zbog ovoga što je priredio Beogradu, sa svojom ekipom na Bitefu, zaradio je najveći spomenik ikad. 24 sata orgije intelekta, najsnažnijih emocija, radosti, veselja, suza, očaja, straha i sažaljenja, to je bio Olimp u Beogradu, koji sam preživjela uz najdivniju i najposvećeniju publiku. Herojski podvig RTS-a za profesionalan, fantastičan prijenos. Bastiljo, sve ti je oprošteno!', napisala je Srbljanović u svom statusu.

RTS je prvi put u svojoj povijesti, kako je objavio na službenoj stranici, na svom programu imao direktan prijenos koji je trajao 24 sata. Spektakularno finale predstave 'Olimp' pratilo je više od 220 tisuća gledatelja.

Glavni i odgovorni urednik kulturnog programa RTS-a Nebojša Bradić, povodom odluke da se 'Olimp' prenosi u cijelosti, za srpski je VICE rekao da je RTS najveći prenositelj kulture i umjetnosti te da kao takav ima obvezu gledateljima diljem Srbije omogućiti da vide najvažnije kulturne događaje koji nisu privilegija isključivo centara.

Iskustvo 'Olimpa' kao predstave, sa svim njenim 'kontroverznim' dijelovima, Bradić je ocijenio 'poučnim, kazališno inspirativnim i - ma koliko dugo trajalo - zabavnim iskustvom'.

Jan Fabre je obradio 20 antičkih tekstova, od Homera do Euripida, napomenuo je Bradić, dodajući da je jezik predstave simbolički, a da ljudsko tijelo u njoj predstavlja znak.

'Valjda smo to naučili za 50 godina festivala Bitef', dodao je Nebojša Bradić.

Jedan od gledatelja prijenosa 'Olimpa' na RTS-u 3 bio je i đakon SPC-a Nenad Ilić, a svoje je dojmove objavio na Facebooku. Predstavu je, kako prenosi Blic, nazvao herojskim naporom da se ne prizna smrt umjetnosti, a iza spektakularnih slika nastalih suvremenom analizom grčkih tragedija stoji, kako je rekao, dug i naporan rad - posvećen.

'Posvećen u toj meri da mi kršćani ne možemo pozavidjeti skladnoj zajednici na sceni. Glumci i glumice su mahom goli, a da ta golotinja nema veze ni s pornografijom ni s provokacijom malograđanštine, pa čak ni s podvučenom erotikom - ona je samo jedno od sredstava za iskreno ulaženje u probleme ljudskog postojanja. Nema podrazumijevanja. Izvođači su bukvalno ogoljeli sebe', napisao je đakon Ilić, upozoravajući da se snimka ove izuzetne predstave treba prikazivati 'ako ne u bogoslovijama, a ono sigurno na bogoslovskim fakultetima':

'Da bi budući svećenici i teolozi mogli na vrijeme naći pravi odgovor na krik ovog vremena - dajte nam nešto zaista novo!'

Sam Fabre za vrijeme predstave, u pauzama i nakon nje, družio se s publikom koja je mogla nabaviti potpisan primjerak 'Noćnog dnevnika 1985 - 1991' ovoga ne samo najznačajnijeg belgijskog kazališnog redatelja, nego i jednog od najpoznatijih suvremenih kipara i performera Belgije, slikara i pisca zainteresiranog prije svega za ispitivanje granica ljudskog tijela.

Umjetnički direktor Bitefa Ivan Medenica za srpski je Blic pojasnio da su Fabreovim 'Olimpom' odlučili otvoriti ovogodišnje festivalsko izdanje jer se radi o 'epskom tripu', epsko-mitskoj građi, epskom trajanju, epskom kao pripovijedanju, tripu, putovanju, u izvorište civilizacije, ali i tripu kao omamljenosti, dionizijskom duhu i katarzi u duhu 21. stoljeća.

'Olimp' se prikazuje od 2015., a ove godine predstavu je imala priliku vidjeti publika u samo tri grada: Amsterdamu, Parizu i Beogradu. Sljedeća se igra u siječnju iduće godine u Madridu.