Upozoravajući da je to nasljeđe vrlo krhko, Bokova u poruci podsjeća da bi gotovo polovica od više od 6000 jezika koji se govori u svijetu mogla izumrijeti do kraja stoljeća, a čak 96 posto tih jezika govori tek 4 posto svjetskoga stanovništva.

Svaki jezik prenosi kulturno nasljeđe, što povećava našu kreativnu raznolikost, dodaje. 'Kulturna raznolikost jednako je važna kao i biološka raznolikost u prirodi. One su usko povezane', ističe Bokova.

Jezici nekih naroda u sebi nose znanje o biološkoj raznovrsnosti i upravljanju ekosustavima, dodaje. 'Taj lingvistički potencijal veliko je bogatstvo u održivom razvoju. UNESCO namjerava naglasiti ovu poruku na Konferenciji UN-a o održivom razvoju u Riu'.

Život jezika, ističe Bokova, ovisi o onima koji ih govore i koji ih nastoje zaštititi, a UNESCO osigurava da se njihov glas čuje u kreiranju politike obrazovanja, razvoja i društvene povezanosti.

Jezična i kulturna raznolikost strateški su važne za ljude diljem svijeta u jačanju jedinstva i povezanosti društava. Radi promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja UNESCO je 1999. donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika, kojemu je cilj podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih globalnih bogatstava.

'Sve aktivnosti koje služe širenju rasprostranjenosti materinskih jezika istodobno služe i kao poticaj globalnoj lingvističkoj raznolikosti, ali i kao podrška širenju svijesti o globalnim jezičnim i kulturnim tradicijama te kao inspiracija za širenje solidarnosti temeljene na razumijevanju, toleranciji i dijalogu. Učenje na jeziku koji dijete razumije ključno je da bi djeca mogla ostvariti svoje pravo na kvalitetno obrazovanje. Materinski jezik i višejezično obrazovanje bitni su za smanjivanje diskriminacije, promicanje uključivanja u društvo i poboljšanja rezultata u učenju za svu djecu', ističe se na mrežnim stranicama UNESCO-a.