Novi roman nagrađivane turske autorice i aktivistice Elif Shafak "Otok nestalih stabala", čarobna priča o pripadanju i identitetu, ljudskom uništavanju prirode i obnovi, u hrvatskom će prijevodu u izdanju nakladnika Hena com izaći u kolovozu, istodobno s engleskim izdanjem
Elif Shafak najpoznatija je britansko-turska spisateljica. Piše na turskom i engleskom jeziku. Ova istaknuta i nagrađivana književnica također je i braniteljica prava žena, djece i LGBT zajednice te velika zagovornica slobode govora. U Francuskoj joj je 2010. dodijeljena titula Chevalier des Artes et des Lettres. Politico ju je 2017. izabrao kao jednu od dvanaest osoba koji čine svijet boljim mjestom.
Roman "10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu", priskrbio joj je i finale književne nagrade Booker 2019. godine.
Nakon sedam objavljenih knjiga te nagrađivane autorice i aktivistice, Hena com najavljuje njezin novi roman, "Otok nestalih stabala", koji na hrvatskom izlazi istodobno kad i englesko izdanje, najavljeno za 5. kolovoza 2021.
vezane vijesti
-
![Veliki tportalov vodič kroz književne novitete: Izdvojili smo domaće i strane hitove koje ne smijete propustiti]()
Veliki tportalov vodič kroz književne novitete: Izdvojili smo domaće i strane hitove koje ne smijete propustiti
-
![Elif Shafak: 'Moramo biti u stanju razgovarati o osjećajima i znati da je u ovakvim vremenima 'u redu ne biti u redu'']()
Elif Shafak: 'Moramo biti u stanju razgovarati o osjećajima i znati da je u ovakvim vremenima 'u redu ne biti u redu''
-
![Najčitanija autorica u Turskoj Elif Shafak o tome zašto je Istanbul ženskog roda, kakve je lekcije o turskoj povijesti izvukla iz knjiga Ive Andrića i kako je odlučila autati se kao biseksualka]()
Najčitanija autorica u Turskoj Elif Shafak o tome zašto je Istanbul ženskog roda, kakve je lekcije o turskoj povijesti izvukla iz knjiga Ive Andrića i kako je odlučila autati se kao biseksualka
Kako se ističe u najavi, roman "Otok nestalih stabala" raskošna je, čarobna priča o pripadanju i identitetu, ljubavi i traumi, sjećanju i zaboravu, ljudskom uništavanju prirode te napokon – obnovi.
Godina je 1974., na otoku Cipru. Dvoje tinejdžera sa suprotnih strana podijeljene zemlje nalazi se u konobi, u gradu koji oboje nazivaju domom. Ta je konoba jedino mjesto na kojemu se Kostas, Grk i kršćanin i Defne, Turkinja i muslimanka mogu naći, u potaji, skriveni pod pocrnjelim gredama s kojih vise češnjaci, čili papričice i samoniklo bilje. Tu se može naći najukusnija hrana u gradu, najbolja glazba i najfinija vina.
No ima još nešto što to mjesto čini tako posebnim: ono dopušta posjetitelju da zaboravi, makar i na nekoliko sati, na vanjski svijet i svu njegovu tugu.
U sredini konobe smokvino je stablo. To će stablo svjedočiti njihovim tajnim, sretnim susretima, njihovim tihim, prigušenim rastancima. Stablo će biti ondje i kada izbije rat, kada od glavnoga grada ostanu tek ruševina, kada tinejdžeri iščeznu i razdvoje se. Desetljećima kasnije, u sjevernom Londonu živi šesnaestogodišnja Ada Kazantzakis. Nikada nije posjetila otok na kojem su joj roditelji rođeni. Očajna i željna odgovora, odlučuje raspetljati godine tajni, razdvojenosti i tišine. Jedina poveznica koju ima sa zemljom svojih predaka jest Ficus carica, smokva koja joj raste u dvorištu.
Roman s engleskog jezika prevodi Mirna Čubranić, koja potpisuje prijevode svih djela Elif Shafak s engleskog jezika.
