Naime, to u prijevodu znači zatvaranje vrata Teatra &TD, kazališta s dugom i slavnom tradicijom, koje i danas donosi u sklopu programa Kultura promjene izazovne projekte i po mnogima je jedna od posljednjih oaza umjetničke slobode. Upravo su u Teatru Itd u sklopu Kulture promjene u zadnjih desetak godina startali neki od danas vodećih kazališnih redatelja i umjetnika mlađe generacije, od Olivera Frljića, Mirana Kurspahića i Saše Božića do Anice Tomić i Jelene Kovačić.

Zanimalo nas je što se događa s kulturom u Studentskom centru, koji u svom statutu ima, između ostaloga, kulturu kao djelatnost, i je li ju moguće ugasiti bez obzira na to što se ona u sklopu SC-a financira iz budžeta Grada Zagreba, Ministarstva kulture te iz europskih fondova? Pojednostavljeno rečeno – tko želi zatrti kulturu u SC-u? Odnosno, odakle dolazi ta ideja i nastavlja li Teatar Itd sa svojim radom? 'Takvim mišljenjima izloženi smo već mjesecima i za većinu programa do posljednjeg trenutka nismo sigurni hoće li se realizirati ili ne', kaže Nataša Rajković, dugogodišnja voditeljica programa Kultura promjene u Studentskom centru, koja upravlja i Teatrom Itd, dakle i kazališnom djelatnošću.

'To je neugodna i nepotrebna situacija, ponajviše za umjetnike koji marljivo rade. Tim više što upravo na imena tih ljudi i njihovu reputaciju dobivamo sredstva za programe. U tim mišljenjima iznesene su brojne uvrede, omalovažavanja i sulude optužbe na račun upravo naših suradnika i umjetnika, kao i zaposlenika. Ta ideja, kao i sve ideje slične tome, dolaze iz neznanja i nezainteresiranosti za kulturu SC-a i kulturu kao djelatnost uopće, ali i iz nepoznavanja normi i sustava funkcioniranja ustanova s javnim djelovanjem', istaknula je Nataša Rajković. Voditeljica Kulture promjene Nataša Rajković ispričala je da se također isticalo da su problem SC-a plaće zaposlenika iz sektora kulture i da se pritom ignoriralo činjenicu da su zaposleni u kulturi SC-a zaposlenici ustanove, jednako kao i oni iz sektora prehrane, smještaja, zajedničkih i administrativnih službi.

'No oni, za od razliku od dijela brojne administracije, mogu pokazati rezultate svog rada', izjavila je Nataša Rajković, dodavši da neki u administraciji vole isticati trošak djelatnosti sektora kulture, pa ga i prikazivati kao razlog duga, no ne pada im na pamet isto to činiti s drugim djelatnostima ili službama, a još manje zbrajati trošak koji stvara nepotreban i nestručan dio te administracije i njihove plaće. Na upit zašto je kultura već godinama najveći problem u sanaciji SC-a voditeljica Kulture promjena odgovara da je 'to zato što je tako nešto najlakše reći, dok je prava istina ta da je sanacija najveći problem SC-a'.

'Ta famozna sanacija, koja nije prva u povijesti SC-a, a koja traje već petu godinu, nema razvidan program, pa onda ni rješenja. Studentski centar je kompliciran i velik sustav u kojem se presijecaju interesi i potrebe triju djelatnosti - prehrane, smještaja i kulture. Osoba koja vodi taj veliki pogon treba biti spremna i sposobna razumjeti ta tri različita sustava i jednakopravno ih tretirati, međutim, ponekad ljudima bude lakše ugasiti nešto nego pokušati razumjeti', istaknula je Nataša Rajković. Po njezinom mišljenju, kultura nije problem SC-a, ona je najmalobrojnija djelatnost koja sredstva za svoj program osigurava iz izvora izvan SC-a, a ona promovira SC i njegov je dio od samog početka. Pojasnila je da se SC nalazi u Savskoj 25 ponajviše zbog prostora kulture, a od drugih javnih funkcija SC-a, osim Itd-a i drugih prostora kulture, jedino su ostali menza i nekoliko šaltera, poput onih za smještaj i studentski servis. 'Idejom da se ugasi program kulture zapravo se dovodi u pitanje i razlog ostanka na tako velikom i važnom prostoru u središtu grada, koji je po svojoj tradiciji i karakteru javan. SC-ova uprava, uredi, skladišta, parkirna mjesta i slično... što će oni tamo ako ode kultura? Što bi to točno SC radio s prostorima poput Itd-a, Francuskog paviljona, Galerije SC-a, MM-a i drugima kada bi ukinuo programe kulture? Pretvorio ih u skladišta, kako se već jednom dogodilo s Francuskim paviljonom i dovelo ga do stanja ruševine?', pita se voditeljica Kulture promjene.

S obzirom na to da se Kultura SC-a financira iz budžeta Grada Zagreba, Ministarstva kulture te iz europskih fondova, zanimalo nas je kako funkcionira sustav financiranja kulturnih programa u SC-u, odnosno u Teatru Itd, te smo zatražili da voditeljica Kulture promjene pojasni to na nekom konkretnom primjeru. 'Kultura aplicira na otvorene natječaje / javne pozive podnošenjem detaljnih prijavnica, primjerice, sada sudjelujemo u četvrtom projektu koji sufinancira Europska unija (APAP 2020) i koji će trajati četiri godine', kaže, te nastavlja: 'Za projekt koji je trajao pet godina i završio je 2016. godine (APAP Performing Europe 2011-2016) dobili smo od Europske unije ukupno 142.000 eura, od Ministarstva kulture 88.252,45 eura, od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport 12.000 eura, a od sponzora 21.619,89 eura.

Dakle, ukupno 263.872,34 eura. Svakom od gore navedenih izvora morali smo slati godišnje izvještaje o realizaciji programa i dokaze o namjenskom trošenju sredstava. Troškovi programa odnose se isključivo na sam program - predstave, izložbe, koncerti, festivali itd. - i ne mogu pokrivati troškove hladnog pogona ili troškove plaće zaposlenika, uz iznimku višegodišnjih europskih projekata u kojima se mogu u malom postotku pravdati i plaće zaposlenih koji rade na projektu te troškovi hladnog pogona. Nažalost, upravo sada suočavamo se s činjenicom da je sanacijskom upravitelju Unijin projekt problem te iz njega pokušava isključiti SC', navodi Nataša Rajković.

Zašto je kultura SC-a važna građanima Zagreba? Po njezinom mišljenju, kultura SC-a, pa onda i koncepcija Kulture promjene, važna je prije svega za Sveučilište u Zagrebu jer je taj kulturni centar njegova prednost u odnosu na ostala sveučilišta u regiji i šire. 'Kultura SC-a je iznimno važna i studentima i mladima kao prostor njihove profesionalizacije, prostor koji ih prvi etablira na široj sceni', objasnila je Nataša Rajković važnost kulture SC-a.