Djetinjstva ova dva majstora obilježilo je siromaštvo i slaba naobrazba. Rodin je rođen u obitelji nižeg činovnika policijske prefekture i kućanice te djetinjstvo provodi u siromašnoj i živahnoj pariškoj četvrti. Meštrović, rođen u seljačkoj obitelji, djetinjstvo provodi u Dalmatinskoj zagori. Rodin je zbog jake kratkovidnosti bio loš učenik, ali je uspio nagovoriti oca da ga upiše u Carsku stručnu školu crtanja i matematike. Meštrović je čitati i pisati naučio sam s dvanaest godina, uspoređujući pismene tekstove iz Biblije s odlomcima naučenim napamet. (Biografija Ivana Meštrovića

Rodinova najstarija djela, poprsja ljudi iz najbliže okoline, datiraju iz razdoblja četverogodišnje Carske škole, a zanat brusi proučavajući stare majstore u Louvreu. Skulpturu otkriva radeći prema anatomskim prikazima životinja u Prirodoslovnom muzeju. Meštrović uči kopirajući klasične skulpture – grčka i rimska djela koja nalazi u Splitu. Ondje dospijeva zahvaljujući talentu koji je pokazao rezbareći male predmete u drvu i kamenu, što mu je omogućilo obuku u radionici jednog poznatog splitskog klesara.

Prvi susret Meštrovića i Rodina dogodio se 1902. u Beču, kamo je naš kipar, zahvaljujući jednom bečkom industrijalcu, otputovao godinu dana ranije upisati Umjetničku akademiju. Rodin odmah prepoznaje talent mladog kipara te se već u Meštrovićevim djelima iz tog razdoblja, obilježenim simbolističkim temama i impresionističkim modeliranjem, može primijetiti Rodinov utjecaj na ekspresiju i pokret.

U Beču Meštrović upoznaje i Charlesa Wittgensteina koji od njega naručuje izradu velikog djela 'Izvor života'. Od zarađenog novca Meštrović sa suprugom posjećuje Italiju i Pariz. U francusku prijestolnicu seli se 1908. i često posjećuje Bourdelleov, a naročito Rodinov atelijer zahvaljujući čemu razvija svoj snažan stil na raskrižju različitih utjecaja. Njegovo djelo sljubljuje tradiciju i nove pokrete u duboku humanu ekspresiju. U dvije godine boravka u Parizu, Meštrović izrađuje više od pedeset skulptura za koje dobiva prva međunarodna priznanja.

Nakon kraćeg boravka u Beogradu, Meštrović se sa suprugom 1911. seli u Rim i ondje se, pored Rodina, kreće u društvu umjetnika i intelektualca kao što su Papini, Ungaretti, Bisfolfi, De Chirico, Croce, Gorki i Anglade. To mu omogućava doticaj s brojnim kulturnim događanjima u glavnom gradu Italije. Želeći organizirati veliku izložbu u domovini, Meštrović 1913. odlazi iz Rima, ali se po izbijanju Prvog svjetskog rata zbog suprotstavljanja austrougarskim vlastima morao dati u bijeg. Vraća se u Rim i učvršćuje prijateljstvo s Rodinom.

Između 1914. i 1921. Meštrović je često mijenjao mjesto boravka: Cannes, London, Pariz, Rim, Ženeva... Upravo je u svom rimskom ateljeu stvorio 'Rodinov portret – Umjetnik pri poslu' tako ovjekovječivši svoje poštovanje prema velikom majstoru.

Teški počeci i isprepleteni životni putevi nisu jedine poveznice u životima dvaju velikih umjetnika. Naime obojica su svoja djela darovala domovini. Muzej Rodin smješten je u palači Biron iz 18. stoljeća u kojoj je Rodin živo i radio, od 1908. pa sve do svoje smrti 1917. Kako bi isplatio državni stan i atelje, Rodin je svoja djela oporučno ostavio svojoj državi i narodu pa su tako ona ondje izložena. Meštorvić je svoje posljednje dane proveo u SAD-u ostavši duboko povezan sa svojom domovinom kojoj je 1952. – deset godina prije smrti 1962. – darovao svoj opus.

Na 60. godišnjicu ugovora iz 1952. kojim je Meštrović svoja djela darovao Hrvatskoj, u sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj - Croatie, la voici, u pariškome Muzeju Rodin održala se izložba našega kipara pod nazivom 'Hrvatska ekspresija'. Nakon više od 40 godina Meštrovićeva su djela ponovno bila izložena u Parizu, ovoga puta uz bok jednog od najvećih i najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća, Augusta Rodina, i to u njegovom domu, palači Biron.

Predstavljeno je tada dvanaest Meštrovićevih djela reprezentativnih za njegov umjetnički rad, od ranih djela poput skulpture 'Timor dei', nastale kada je imao samo 21 godinu i 'Laokona mojih dana' nastalog 1905., istodobno kada i virtuozni 'Zdenac života' koji je u Parizu bio izložen kao gipsani odljev na samom ulazu u Muzej Rodin, do portreta suradnika i prijatelja Rodina - 'Umjetnik pri radu' nastalog u Rimu 1914. te remek-djela 'Job' iz 1946. i kipa 'Ivana Krstitelja' iz 1954., nastalog osam godina prije umjetnikove smrti.

Tri su Meštrovićeva djela bila izložena u zatvorenom prostoru Muzeja Rodin, a ostala u muzejskom vrtu u kojem se nalaze Rodinove najslavnije skulpture poput 'Mislioca', 'Poljupca', 'Građana Calaisa', 'Vrata pakla' te 'Balzaca' pa je i to jedno poštovanje koje je iskazano našem poznatom umjetniku povodom 50. obljetnice njegove smrti.

Pariškom izložbom bačeno je novo svjetlo na dijalog između dvojice značajnih umjetnika. Prvi put na jednom mjestu javnosti je predstavljena njihova korespondencija koja je tiskana u opsežnom katalogu na engleskom i francuskom jeziku. Kroz tu prepisku vidljivo je da su Meštrović i Rodin imali prisan prijateljski odnos unatoč generacijskoj odvojenosti. Dva umjetnika prvi put su se susrela 1902., a njihova prepiska trajala je od 1909. do 1914. U istom katalogu objavljen je i Meštrovićev esej 'Sjećanje na Rodina' koji je napisao 1936. - dvadeset godina nakon Rodinove smrti.

Izložba 'Rodin u Meštrovićevu Zagrebu'

Kustosi Muzeja Rodin i Muzeja Ivana Meštrovića nastavili su istraživanje utjecaja koje je izvršio Auguste Rodin na moderno hrvatsko kiparstvo, i na tom tragu nastao je izbor djela koje do 20. rujna možete pogledati na izložbi 'Rodin u Meštrovićevu Zagrebu' u Umjetničkom paviljonu. Osim u Umjetničkom paviljonu, jedno će se djelo moći vidjeti u atriju Atelijera Meštrović. Riječ je o Rodinovom 'Spomeniku Victoru Hugou' (1890.). Sjedećoj figuri pjesnika Hugoa Rodin je pridružio dvije muze – 'Tragičnu muzu' i 'Unutarnji glas', odnosno 'Meditaciju'

Rodinova 'Meditacija' u Splitu

Nakon uspješne Meštrovićeve izložbe u Muzeju Rodin 2012. na svjetlo dana izašlo je izgubljeno pismo Rodina Meštroviću (koje su Muzeji Ivana Meštrovića otkupili) u kojemu francuski kipar udovoljava Meštrovićevoj zamolbi da mu pokloni gipsani odljev 'Meditacije'. Zbog rata i smrti Augustea Rodina, do predaje tog značajnog dara Meštroviću nije došlo.

Stotinu godina kasnije ovo Rodinove djelo u bronci ipak će se naći u Meštrovićevom domu. 'Meditacija - Unutarnji glas' će od 9. svibnja do 20. rujna biti izložena u Splitu uz Meštrovićevu mramornu 'Psihu' iz 1927., središnji izložak Galerije Meštrović za koju je naš kipar inspiraciju našao upravo u jednom od najznačajnijih Rodinovih djela.

Uz dva spomenuta djela, publici će se podastrti i mnogo značajnih spoznaja kustoskog tima kojim će se ukazati na duboko prijateljstvo Rodina i Meštrovića. Prikazat će se spomenuto pismo, a putem multimedijske prezentacije i glazbom zaokružit će se ovaj značajan projekt.