Svečanosti otkrivanja biste prisustvovala je Helena Jaklitsch, ministrica za Slovence u susjednim državama i po svijetu, a autorica biste je kiparica Judita Šercar. Bio je tu predsjednik Slovenskoga doma Darko Šonc, veleposlanik Slovenije Vojislav Šuc, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanica gradonačelnika Zagreba Elizabeta Knorr, predsjednik savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, intendantica HNK u Zagrebu Dubravka Vrgoč i drugi, stoji u pripćenju.

Gospodin Šonc istaknuo je na samom početku svečanosti kako zagrebačko kazalište ne možemo ni zamisliti bez Bojana Stupice, dobroga glumca, cijenjenog profesora i iznimnog redatelja koji je preporodio i poveo u budućnost kazališnu scenu zarobljenu dotad u zastarjeli način rada. Sada kad sam u ranim kasnim godinama, jasnije mi je zašto su kipovi ljudi koji su svojim radom iz temelja mijenjali svijet, danas toliko važni. Zato da ih se sjetimo! Od danas će bista u galeriji hrvatskih kazališnih velikana konačno potvrditi njegov značaj i ulogu koju je zauvijek dao hrvatskome glumištu, poručio je prisutnima.

Da je otkrivanje biste Bojana Stupice izniman događaj potvrdila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekavši kako je Stupica velikan koji je u hrvatskoj kulturi i Hrvatskome narodnom kazalištu ostavio povelik trag. Bojan Stupica bio je sjajan redatelj i scenograf koji je u samo nekoliko sezona uspio ostaviti snažan dojam na dramski ansambl HNK u Zagrebu. Obilježio je kazališnu scenu 50-ih godina 20. stoljeća. Bio je redatelj koji je uspio revitalizirati scenu stvarajući velike ansambl predstave. Stupica je jedan u nizu snažnih kulturnih velikana i kulturnih spona između Hrvatske i Slovenije i naše duge zajedničke povijesti. Ova bista trajno će nas podsjećati i na našu povijest, na sve naše kulturne spone, ali i na našu zajedničku europsku budućnost.

Ravnatelj Drame zagrebačkog HNK, Ivica Buljan kazao je da je kazalište pod utjecajem Bojana Stupice dobilo suverenost te kako je upravo on na zagrebačku Kazališnu akademiju doveo nove metode improvizacije te scenografskog i likovnog izraza kao i poezije i stripa. Jedna od njegovih predstava koja je ostala zauvijek u ozračju ovog kazališta je praizvedba Marinkovićeve Glorije koja govori o njegovom istančanom ukusu za odabir teksta i specifičnoj režiji. Marinkovićeva Glorija ostala je u kanonu Hrvatskoga narodnog kazališta kao jedan od najviših dosega umjetničkog stvaranja u Hrvatskoj.

Intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Dubravka Vrgoč prije svečanog otkrivanja biste rekla je kako bez utjecaja Bojana Stupice kazalište 20. stoljeća ne bi imalo moderan sjaj niti bi izgledalo ovako kako danas izgleda. U ovome trenutku kada otkrivamo bistu svjesni smo da je Bojan Stupica zadužio Hrvatsko narodno kazalište, ali i hrvatsku kulturu. Stupica je bio čovjek koji je živio čvrsto i dostojanstveno te je vjerovao da je kazalište možda u jednom trenutku i jače od života. Bista Bojana Stupice od danas ima svoje mjesto u galeriji hrvatskih kazališnih velikana u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu.