Raskošno svečano stubište HGZ-a jedno je od najljepših i najreprezentativnijih povijesnih stubišta u Zagrebu. Otvorio ga je car Franjo Josip I. 14. listopada 1895., a o tom događaju svjedoči mramorna ploča postavljena na međukatu. Ovo prekrasno stubište vodilo je publiku do velike dvorane na čijoj su se pozornici održavali ponajbolji koncerti u Zagrebu, pozornici na kojoj je, primjerice, Igor Stravinski 1926. pratio za klavirom svoju prijateljicu, sopranisticu Maju Strozzi-Pečić.

Sada su na svečanom stubištu, kao i u velikoj dvorani, u tijeku restauratorski radovi koje obavlja tvrtka Restaurator d.o.o. Najopsežniji i najdugotrajniji dio posla je uklanjanje naknadnih bojanih slojeva sa zidova i s ograde stubišta. No, ti kompleksni radovi istovremeno donose veliko zadovoljstvo stručnjacima i poklonicima kultnog Glazbenjaka jer otkrivaju prave bisere povijesnog izgleda HGZ-a poput skladnih oslika na zidovima i profinjenih zlatnih obruba na štukaturama i stropnim rozetama.

'U velikoj dvorani detektirale su se granice originalnih oslika, njihova očuvanost i karakter. Pri uklanjanju naslaga bijele boje zatečena su dva slikana sloja koji se međusobno isprepliću, ali odudaraju jedan od drugoga kvalitetom i stupnjem očuvanosti. Zanimljivo je da je stariji sloj tehnološki bitno kvalitetniji pa je i stupanj njegove očuvanosti veći. Radujemo se svim budućim rezultatima koji će u narednim mjesecima otkrivati pravu vrijednost i ljepotu povijesnog izgleda interijera', kaže dipl. restaurator konzervator Igor Borić.

Kompleksan pothvat s mnogo izazova

Cjelovita i energetska obnova zgrade HGZ-a za koju je Ministarstvo kulture i medija osiguralo sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odvija se prema zacrtanom planu. Glavni projektant Roman Šilje proveo je zgradom članove Ravnateljstva i Nadzornog odbora i upoznao ih s trenutačnom fazom radova i najvažnijim koracima koji će se poduzeti do kraja godine. Na obilasku zgrade bili su predsjednica HGZ-a prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, članovi Ravnateljstva akademik Zoran Juranić, prof. art. Anđelko Krpan i muzikologinja Marija Saraga te članica Nadzornog odbora prof. art. dr. sc. Marina Novak.

„Ovo je iznimno zahtjevan projekt i na svakom koraku se susrećemo s novim izazovima. Zgrada HGZ-a je jedinstvena cjelina dviju povezanih donjogradskih palača, izgrađena u visoko reprezentativnom stilu kraja 19. stoljeća, a obnavlja se u skladu s njenom javnom namjenom, uz prilagodbu prostora suvremenom korištenju i uz poštivanje regulative o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Kompleksan je to pothvat prepun iznenađenja koji traži mnogo angažmana, ali za sada sve ide po planu, ponajprije zahvaljujući dobroj suradnji sa svim partnerima koji su uključeni u proces obnove', ističe Romana Matanovac Vučković, predsjednica HGZ-a.

Najstarija hrvatska udruga građana

Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe, a prvi članovi upisani su u siječnju 1827., Do kraja te godine, u tada malom Zagrebu s desetak tisuća stanovnika, bilo je upisano čak stotinu i jedanaest članova što je predstavljalo 1% stanovnika!

18. travnja 1827. u dvorani tadašnje Kraljevske akademije, danas Gornjogradske gimnazije, održan je prvi koncert Društvenog orkestra sastavljenog od članova društva koje je tada nosilo naziv Societas filharmonica zagrabiensis, a među građanima najčešće se nazivalo Musikverein. Taj se datum smatra početkom rada udruge i obilježava se kao Dan HGZ-a.

HGZ je najstarija hrvatska udruga građana koja kontinuirano djeluje kao kulturna institucija i u kojoj su osnovane prva zagrebačka glazbena škola i Muzička akademija, a poseban doprinos kulturi HGZ daje njegovanjem amaterizma i očuvanjem glazbene knjižnicom i arhiva neprocjenjive vrijednosti. Osim cjelovite obnove koja će spojiti tradiciju i suvremenost, skoru budućnost HGZ-a obilježit će i dvije velike obljetnice: 2026. je 150 godina od izgradnje zgrade, a 2027.  je 200 godina od osnivanja udruge.