U utorak navečer na svečanoj dodjeli u zagrebačkom hotelu Met Boutique nagrađena je spisateljica Tea Tulić za roman 'Strvinari starog svijeta' (OceanMore). Nagradu u iznosu od 10 tisuća eura, audioknjigu u izdanju Book&zvooka te posebno dizajniranu skulpturu dizajnera i umjetnika Silvija Vujičića osvojila je u konkurenciji od 51 prijavljenog romana. Početkom svibnja ovaj je popis sužen na jedanaest polufinalista, a mjesec kasnije proglašeno je i pet finalista koji su ostali u konkurenciji za nagradu.

Među svima njima kao najbolji iskristalizirao se novi roman Tee Tulić, rođene u Rijeci 1978. Tulić je objavljivala prozu u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima. Godine 2011. osvojila je nagradu Prozak za najbolji rukopis autora do 35 godina – knjigu 'Kosa posvuda', a isto djelo ušlo je i u finale britanske nagrade Warwick. U konkurenciji tportalove nagrade bila je i 2018. s knjigom poetske proze 'Maksimum jata'. U nastavku pogledajte intervju s autoricom objavljen uoči dodjele tportalove nagrade:

Uz Tulić, u finale utrke za tportalovu nagradu plasirali su se prošlogodišnja pobjednica Magdalena Blažević s novim romanom 'Sezona berbe' (Fraktura), pobjednik tportalova izbora za roman godine iz 2020. Damir Karakaš s romanom 'Potop' (OceanMore), dvostruki laureat tportalove nagrade Kristian Novak s romanom 'Slučaj vlastite pogibelji' (OceanMore) te Marko Tomaš s 'Knjigom za Maju' (V.B.Z.).

'Podsjetnik na moć magije riječi'

Svečanu dodjelu književne nagrade tportala u zagrebačkom hotelu Met Boutique vodila je glumica Anđela Ramljak, a nakon njezina uvodnog obraćanja okupljenima se obratila glavna urednica tportala Dijana Suton.

'Kad kažem da smo ove godine imali sjajnu berbu i da je konkurencija bila iznimno jaka, to nije floskula. U finalu imamo petero sjajnih pisaca, a znam iz prve ruke da je žiri u nekim fazama ocjenjivanja ususret deadlineu tražio sat/dva, pa i dan više za odluku. Udovoljili smo im ne samo zato što imaju sjajnu moć uvjeravanja i zato što ih volimo, nego i zato što i time pokazuju koliko ozbiljnosti i osobnog integriteta unose u realno nezahvalan posao koji svako ocjenjivanje umjetnosti na kraju jest', rekla je Suton i nastavila, obraćajući se finalistima.

'Dragi finalisti, koliko god različite bile teme kojima se bavite, posebno vam hvala na jednoj stvari koje ste svi jako svjesni i zbog koje ste na kraju danas ovdje, a važan je podsjetnik svima nama. Podsjetnik je na to koliko je velika i moćna magija jezika, odnosno riječi, izgovorenih i zapisanih. Tu magiju svi mi ponekad, privatno i profesionalno, zaboravimo, zanemarimo i često podcijenimo, a jako je važna, posebno nama u medijskom poslu. I zbog toga ispred tportala, čiji je moto 'mjerilo za bitno', mogu samo reći: veliko je zadovoljstvo biti barem platforma putem koje će taj važan podsjetnik stići do šireg kruga ljudi', zaključila je glavna urednica tportala.

Zatim je riječ preuzela predsjednica žirija Vanda Mikšić, osvrnuvši se na ovogodišnju konkurenciju za nagradu.

'Svaki od pet romana koji su se našli u finalu po našem bi mišljenju mogao ponijeti titulu najboljega. Za razliku od finalista iz prethodnih godina, u ovoj se selekciji našlo čak troje autora već ovjenčanih tportalovom nagradom. Rezultat je to činjenice da naš žiri polazi isključivo od teksta koji ima pred sobom i svakom od njih daje jednaku šansu. Odluku je bilo teško donijeti, no budući da prema propozicijama jedan od romana ipak treba ponijeti titulu najboljega, naš je žiri odlučio da ove godine to bude roman 'Strvinari starog svijeta' Tee Tulić. Od srca čestitamo dobitnici, kao i svim finalistima', rekla je Mikšić.

Nagradu joj je predala Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti pri Ministarstvu kulture, a potom se okupljenima obratila i sama laureatkinja.

'Hvala mojim kolegama i kolegicama koji su bili sa mnom u finalu, to su sve sjajni pisci i spisateljice i već zbog toga mi to puno znači. Iskoristit ću ovu priliku da zahvalim nekim ljudima. Tu je moj urednik Kruno Lokotar, koji je bio uz mene i kao urednik i kao čovjek. Tu je i moja prijateljica Marija Andrijašević. Upoznale smo se 2020., kad smo zajedno bile na rezidencijalnom boravku u Alicanteu, kad je ona napisala svoj roman 'Zemlja bez sutona', za koji je osvojila tportalovu nagradu, pa tu postoji neka simbolika', rekla je vidno iznenađena Tulić.

Obrazloženje žirija

'Strvinari starog svijeta' Tee Tulić iznimno je književno djelo u kojem autorica maestralno kombinira lirske, psihološke i društvene elemente u životnoj priči kćeri i oca u neimenovanu mediteranskom gradu, u kojemu se ipak prepoznaje Rijeka. Kroz 41 sliku Tulić uspijeva dočarati najfinije niti tog složenog odnosa, spajajući živote glavnih likova s morem, brodicom na kojoj provode vrijeme, gradom u kojem se osjećaju neprihvaćenima i glasovima onih koje su ih napustile, ali su i dalje itekako prisutne.

U igri stvarnog i magičnog, Tulić gotovo pjesničkim izričajem ocrtava grubu sliku tranzicijskog Mediterana u kojem su tvornice zauvijek zamijenjene rentijerstvom, na čijim ulicama vladaju turisti, a gradovi gube svoj identitet. U takvim se obrisima glavni likovi ne snalaze, što ih nužno gura prema unutarnjem svijetu i odnosu koji je bremenit prošlošću, ali u kojemu bez obzira na sve poteškoće i gubitke vladaju iskrenost i otvorenost. Svoj mir i snagu oni traže i nalaze na brodici Kaljinki, prepuštajući se moći mora pred kojim nema tajni ni skrivanja.

Prigušenost njihovih života, proizišlu iz životnih neuspjeha i razočaranja, prati melankolija, dojam svekolikog propadanja, ljubav nije lišena strepnje, uz ipak prisutnu dozu humora i britkosti zapažanja kćeri - pripovjedačice u prvom licu jednine, a često i množine - o svijetu koji ih okružuje, konkretno gradu, ali i prirodi, naročito životinjama: mravima, mačkama, psima, ribama, pticama... Tako naslov romanu daje poglavlje u kojemu se tematiziraju strvinari, nepravedno negativno konotirane ptice u čijem se načinu bivanja reflektira i život dvoje protagonista: 'Često ih vidimo kako lete po dvoje-troje u skupini. U letu gotovo i ne mašu krilima. Njihova velika tamna krila stvorena su za mirno jedrenje zrakom. To su tihe ptice.' (str. 110)

Vrlo poetičnog izričaja, koji na jedinstven način spaja ekonomičnost i emociju, naturalističke opservacije, metafore i simbole, ovaj suptilni roman Tee Tulić čitateljima nudi kompleksan svijet koji se živi iznutra, iz 'kuće u kući', a svakako i jedan od najljepših odnosa kćeri i oca u hrvatskoj književnosti.

Zbog svega rečenog, peteročlani je žiri, u sastavu Boris Jokić, Vanda Mikšić, Andrea Milanko, Robert Perišić i Anica Tomić, ovogodišnju tportalovu nagradu odlučio dodijeliti upravo romanu 'Strvinari starog svijeta'.

Audioizdanje romana

I ove godine književna nagrada tportala pruža dobitnici dodanu vrijednost u obliku audioizdanja pobjedničkog romana na platformi Book&zvook.

Književna nagrada tportala jedina je domaća nagrada koja pobjedničkoj knjizi osigurava audioizdanje, a ta će činjenica doprinijeti njezinoj vidljivosti i čitanosti. Pobjednički roman će u audioizdanje 'prevesti' profesionalni glumci i glumice, uz uredništvo nekadašnje novinarke Hrvatskog radija Ljubice Letinić i dramske tonske majstorice Lane Deban, a moći ćete ga slušati dok vozite, putujete na posao ili dok ste u rekreaciji. Više o projektu Book&zvook doznajte u našem intervjuu s njegovim autoricama.

Raniji dobitnici tportalove nagrade

Lani je najboljim proglašen roman 'U kasno ljeto' ovogodišnje finalistice Magdalene Blažević u izdanju Frakture. Godinu ranije, 2022., nagradu je osvojila 'Zemlja bez sutona' spisateljice Marije Andrijašević u izdanju Frakture, a 2021. Želimir Periš za roman 'Mladenka Kostonoga'. Damir Karakaš, još jedan ovogodišnji finalist, za roman 'Proslava' u izdanju OceanMora bio je nagrađen 2020. godine dok je 2019. dobitnik književne nagrade tportala bio Nikola Petković za roman 'Put u Gonars' u izdanju Profila. Godine 2018. nagrađena je Dubravka Ugrešić za roman 'Lisica' u izdanju Frakture. Prije nje, 2017., pobijedio je ovogodišnji finalist Kristian Novak s romanom 'Ciganin, ali najljepši' (OceanMore). To mu je bio drugi put da je osvojio tportalovu književnu nagradu. Ranije je nagrađen za roman 'Črna mati zemla' (Algoritam, novo izdanje OceanMore).

Prethodnih godina nagradu su dobile i autorice Olja Savičević Ivančević za roman 'Adio kauboju' (Algoritam, novo izdanje Sandorf) i Sibila Petlevski za 'Vrijeme laži' (Fraktura) te autori Dalibor Šimpraga za roman 'Anastasia' (Durieux), Tahir Mujičić za roman 'Budi Hamlet, pane Hamlete' (AGM), Drago Glamuzina za roman 'Tri' (Profil), Zoran Malkoč za roman 'Roki Raketa' (Profil), Ivica Đikić za roman 'Sanjao sam slonove' (Naklada Ljevak) te Slobodan Šnajder za 'Doba mjedi' (Tim Press).