ODVJETNIK, KIPAR ...

Tko su ljudi koji su blagoslovili odlazak Hrvoja Hribara

08.02.2017 u 12:49

Bionic
Reading

Za odlazak Hrvoja Hribara s mjesta ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) bilo je potrebno da o tome odluči Upravni odbor HAVC-a koji je konstituiran doslovno par minuta prije no što su na svojoj prvoj sjednici prihvatili Hribarovu ostavku. Istražili smo tko su ljudi koji sjede u novom Upravnom odboru HAVC-a i koji su jednoglasno prihvatili Hribarov odlazak

Izbor novih članova Upravnog odbora HAVC-a i ostavku ravnatelja Hrvoja Hribara bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović nazvao je moralnom zadovoljštinom jer se već se na početku svog mandata bivši ministar kulture sukobio s HAVC-om i taj sukob nije izglađen do kraja njegove vladavine. Da je bio fokusiran na taj filmski centar, potvrđuje i podatak da mu je zadnji potez u mandatu bio objavljivanje izvještaja o Upravnom nadzoru o HAVC-u od srpnja 2015. i to na dan kada je u Saboru trebala biti potvrđena nova Vlada RH.

Sve je pripremao, no nije uspio dovršiti s obzirom da je dio svog mandata proveo u tehničkoj vladi s manjim ovlastima. Smjenu članova Upravnog odbor HAVC-a, a i ravnatelja Hrvoja Hribara, tražila je tokom njegovog mandata i koordinacija braniteljskih udruga. No ipak se pričekalo da starom UO HAVC-a istekne mandat i da novi članovi odluče o sudbini te institucije.

Novim Upravnim odborom HAVC-a predsjeda Bruno Kragić, a članovi su Gabrijela Krmpotić Kos, Ivan Kujundžić, Igor Starčević i Jadranka Hrga.

Koja je funkcija Upravnog odbora HAVC-a?

To tijelo, kako piše na službenim stranicama HAVC-a, upravlja radom Centra i odgovorno je da se aktivnosti provode u skladu s financijskim mogućnostima i Zakonom o audiovizualnim djelatnostima. Drugim riječima, nadzire programe rada i razvoja te brine o njihovom izvršavanju unutar zakonskih okvira. Ima pet članova, a mandat im je četiri godine. Predsjednika i tri člana imenuje Ministarstvo kulture iz redova istaknutih umjetnika i kulturnih djelatnika, koje predlažu udruge na temelju javnog poziva HAVC-a, a jednoga člana biraju radnici Centra iz svojih redova.

Istražili smo čime se oni bave i što ih kvalificira za upravljanje krovnom filmskom institucijom u Hrvatskoj.

Predsjednik Upravnog vijeća HAVC-a je Bruno Kragić, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u trećem mandatu, diplomirao je komparativnu književnost i francuski jezik na zagrebakom Filozofskom fakultetu gdje je magistrirao i doktorirao iz područja filma. Ujedno je i jedini član Upravnog vijeća koji je povezan s filmom kao filmofil i kao stručnjak, te filmski kritičar. U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža radi od 2000. godine gdje je bio član uredništava ili urednih raznih edicija, a posebno se ističe kao kourednik Filmskog leksikona, koji je uredio zajedno s Nikicom Gilićem. Predaje povijest i estetiku filma na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Predsjednik je Hrvatskog društva filmskih kritičara. Filmske kritike i osvrte objavljuje u časopisima i na radiju. Svoju stručnost je potvrdio i kao član uredništva Hrvatskog filmskog ljetopisa te kao urednik časopisa za kulturu i umjetnost '15 dana'. Bio je i predsjednik Programskog vijeća HRT-a, te predsjednik Upravnog odbora pulskog sajma knjiga "Sa(nj)am knjige u Istri". Dok je predsjedavao Programskim vijećem HRT-a saborski Odbor za medije odbio je većinom glasova njihovo izvješće o radu i provedbi programskih načela i obveza javnog servisa utvrđenih zakonom i ugovorom s Vladom za 2014. godinu. Kragić je tom prilikom branio rad Vijeća, govoreći da se iz zapisnika sa sjednica vidi da su stalno davali primjedbe o potrebi boljeg ispunjavanja programskih obveza.

Gabrijela Krmpotić Kos je diplomirala na Muzičkoj akademiji te magistrirala kulturni menadžment u Salzburgu. kako je ranije pisao Večernji list, bila je dragovoljka Domovinskog rata i članica HSP-a, a navodno i SDP-a. Kći je Ivana Krmpotića, svjedoka na suđenju Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, te je zajedno sa sestrom uputila pismo bivšem premijeru Zoranu Milanoviću i članovima Europskog parlamenta u kojem su tvrdile da su godinama izložene ozbiljnim prijetnjama te da im hrvatska policija nije pružila nikakvu pomoć ni zaštitu. Široj javnosti postala je poznata nakon izbijanja skandala u Kulturno-informativnom centru, konkretno u Galeriji Forum koja administratvno pripada KIC-u.

Tada ju je kao ravnateljicu KIC-a mlada povjesničarka umjetnosti i asistentica voditelja Galerije Forum Marija Borovičkić javno optužila za mobing tvrdeći da je tokom osam mjeseci volontiranja u toj ustanovi trpjela grubo i nasilno ponašanje nadređene.  Gabrijela Krmpotić Kos dala je ostavku na mjesto ravnateljice KIC-a u prosincu 2013. godine, a smjenjivanje u KIC-u okarakterizirala je kasnije u medijima kao 'osvećivanje zbog oca'. Ubrzo je postavljena za urednicu izdavačke djelatnosti KIC-a premda su za vrijeme njenog mandata, osim mobinga, otkrivene i druge nepravilnosti u vođenju te kuće.

Naime, kako je izjavljivao predsjednik Savjeta Galerije Forum, umjetnik Siniša Labrović, bivša ravnateljica opstruirala je rad galerije samovoljno otkazujući unaprijed dogovorene izložbe, a istodobno je od Grada tražila 280 tisuća kuna za izložbu Joana Miroa iako se o tome ni s kim nije savjetovala. Zbog toga je održavanje ostalih izložbi došlo pod znak pitanja. Kao urednica izdanja, kako je izvještavao Večernji list, bila je većinu vremena na bolovanju i nije uredila niti jedno izdanje. Inače, Gabrijela Krmpotić-Kos provela je prije toga deset godina u Koncertnoj direkciji gdje o njoj i njenim radnim sposobnostima nitko nema lijepo mišljenje. Na spomen njezina eventualnog povratka u Koncertnu direkciju, zaposlenici su se jednoglasno usprotivili zajedničkim pismom s argumentacijom da Gabrijela Krmpotić-Kos 'stvara nezdravu radnu atmosferu i krši pravila poslovne etike'. Njenom povratku usprotivilo se i Radničko vijeće, koje je taj dokument uputilo pročelniku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport. Kako je objavio portal Zagrebancija za nju se tražilo radno mjesto i po centrima za kulturu, no bezuspješno.

I još jedan član novog Upravnog odbora HAVC-a kipar Ivan Kujundžić, rođen u Imotskom, povezan je s KIC-om gdje je svojedobno bio voditelj Galerije Forum i izlagačke djelatnosti u toj kulturnoj ustanovi. Autor je brojnih djela u crkvama i javnim prostorima, a među njima se ističu monumentalni kip Franje Tuđmana, visok tri metra, na Kamenmostu, kip Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici i poprsje Brune Bušića te multimedijalni projekti Prvi hrvatski Sabor koji je izveo 1996. na Duvanjskom polju te Vukovarski rekvijem. Prošle godine otkriven mu je i spomenik kontroverznom Miri Barešiću, a na otkrivanju u Dragama našli su se, osim ministra branitelja Tome Medveda, i tadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović, mnogi generali, a među njima i Ante Gotovina, te saborski zastupnici poput Željka Glasnovića.

U Kujundžićevoj biografiji spominje se i da je bio jedan od suutemeljitelja prve Skupštine Zagrebačkog sveučilišta u demokratskom sazivu 1991. godine. Kao član HDZ-a natjecao se 2012. godine za predsjednika zagrebačkog HDZ-a. 'Želim pokrenuti Grad Zagreb s razvalina provincijalnog duha i deurbaniziranosti. HDZ grada Zagreba mora birati iskorak iz ponora u kojeg smo zapali prvenstveno svojom nebrigom i u koji su nas doveli sadašnji gradski oci i njihovi politički mentori', izjavio je Kujundžić, dodavši da Zagreb treba biti grad koji će obgrliti običnog čovjeka i biti mu servis, a ne namet. No Kujunžić je izgubio od protukandidata Andrije Mikulića, koji je postao novi predsjednik GO HDZ-a Zagreb. Za zasluge iz područja stvaralaštva u kulturi odlikovan je od predsjednika Franje Tuđmana najvišim odličjem koje se daje za područje u kulturi, Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Kao predstavnica HAVC-a u UO ponovno je izabrana Jadranka Hrga, koja je u toj ustanovi obavlja dužnost rukovoditeljice Odjela za filmsku proizvodnju i komplementarne djelatnosti. U vrijeme ministra Bože Biškupića, kad je aktualna ministrica Nina Obuljen Koržinek bila njegova pomoćnica, radila je u Ministarstvu kulture kao stručna suradnica u Odjelu za film i kinematografiju Uprave za glazbeno-scensko i filmsko stvaralaštvo. Na mrežnim stranicama Ministarstva pronađena je informacija da je bila suradnica na publikaciji izdanoj u povodu Nagrade Vladimir Nazor 2005. godine.

O petom članu, pravniku Igoru Starčeviću najmanje se zna, jedino to da odvjetnički ured ima u središtu Zagreba.