Riječ je o prvoj većoj izložbi s ikonografskim prikazima sv. Jeronima, zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije, a održava se kao kruna niza događaja vezanih uz nacionalnu proslavu 1600. obljetnice svečeve smrti.

Cilj joj je prikazati puteve širenja kulta sv. Jere u Dalmaciji, osobito od kraja 14. stoljeća. Izložba je dio projekta Otkrivanje Marjana koji kroz suradnju više institucija promovira kulturnu i prirodnu baštinu Marjana. Prva je to veća izložba s ikonografskim prikazima sv. Jeronima čiji je kult posvjedočen u tradiciji Dalmacije već početkom 13. stoljeća. Upravo je sv. Jeronim smatran Dalmatincem i Hrvatom, te tvorcem i zaštitnikom glagoljice i prevoditeljem Biblije na hrvatski jezik, čulo se na izložbi.

Belamarić je pojasnio da izložbu čine skulpture i reljefi s prikazom sv. Jere iz nekoliko zbirki iz Splita, Trogira, Hvara, Dubrovnika i Zadra. Kako se moglo čuti na otvorenju, u središtu je prvenstveno priča o reljefima Andrije Alešija na Marjanu, a stara predaja je htjela da je sv. Jeronim boravio i radio na Marjanu. Uz skulpture i reljefe izložene su i knjige, slike i kalež iz Riznice splitske katedrale kao i Alešijev reljef sv. Jere.

Župan Blaženko Boban je izjavio kako je interesantno kroz izložbu vidjeti koliko je u tom vremenu renesanse sv. Jeronim bio zanimljiva tema ne samo u Europi i u umjetničkom svijetu nego i u Splitu. Upravo to će se na izložbi pokazati, a na taj način pokazuju da nije bitno gdje je sv. Jeronim rođen već je bitno da njega danas štuje cijeli svijet, a on za sebe kaže 'Oprosti mi Bože, ja sam Dalmatinac', rekao je župan.

Autor Josip Belamarić kaže da je taj rad započeo prije godinu dana, cijelo je vrijeme "bio pod adrenalinom" jer su počeli s potpuno drugačijim pretpostavkama misleći da sve znaju, a čini mu se da "sve što su takli mogu danas interpretirati u novom ključu".

"Izložba ima tri cjeline, prva je ova u kojoj se sada nalazimo i u kojoj se čovjek orijentira u vremenu i prostoru u kojem pokazujemo zbog čega je Jeronim omiljeni svetac i zašto su njegove misli aktualne još i danas u ovom današnjem nesigurnom vremenu. Druga cjelina je posvećena njegovom najvažnijem svetištu sv. Jere na Marjanu u kojem pokazujemo kako je taj inventar izgledao i u kojoj je mjeri pobožnost Splićana išla prema gore. U trećoj cjelini su artefakti po meni jedne od najljepših umjetnina koje imamo iz 15. i 16. stoljeća sve u znaku sv. Jeronima", rekao je Belamarić.

Splitsko-makarski nadbiskup monsinjor Marin Barišić je za izložbu izjavio da je iznenađujuća te da vjeruje kako sv. Jerolim to zaslužuje. Podsjetio je da je godina sv. Jeronima završila ali je njegov utjecaj toliko dubok i traje. On je bio čovjek permanentnog obrazovanja, vječiti student, pa monsinjor Barišić vjeruje da nam je dao primjer da ga slijedimo ne samo intelektualno nego prije svega u svetosti življenja.

Za vrijeme trajanja izložbe prikazivat će se i kratki film Ermitaž sv. Jere u Marjanu, na čarobnoj gori koji je snimljen u produkciji Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan.

Suorganizatori izložbe su Institut za povijest umjetnosti, Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan i Bratovština svetog Križa. Građani izložbu mogu razgledati do 30. lipnja.