Postavio je više od sto stalnih i povremenih izložbi. Svoju djelatnost započeo je šezdesetih godina prošloga stoljeća s izložbama u Muzeju grada Zagreba, gdje je 1968. započeo i obnovu stalnog postava.

Dugogodišnji rad Jože Ladovića pružio je priliku autorima izložbe Nadi Premerl i Nikoli Albanežeu za osmišljavanje koncepta prve izložbe koja govori o takvoj muzejskoj djelatnosti u Hrvatskoj. Prezentacija i interpretacija muzejskog postava zbirke ili izložbe ima važnu komunikacijsku ulogu. Umijećem autora postava kao što je bio Ladović ideje i poruke izložbe imaju uspješnu percepciju u javnosti. To je cilj komunikacije muzejske i galerijske građe prema publici kako danas tako i u doba koje je obrađeno ovom izložbom.

Pored navedene aktivnosti, Ladović se je bavio i problemima zaštite spomenika, napose tematikom Zagreba i njegova urbaniteta o čemu je objavljivao članke te likovne kritike u časopisima i dnevnim novinama ('15 dana', 'Čovjek i prostor', 'Peristil', 'Godišnjaci' Zavoda za zaštitu spomenika, 'Vjesnik'). Bavio se je također i opremom knjiga te ostalim grafičkim oblikovanjem.

Izložba 'Umijeće oblikovanje' naglašava važnost interakcije muzejskog postava s publikom te nastoji barem djelomice sačuvati za budućnost prolaznost likovnog oblikovanja postava što će biti učinjeno nakon što se istraži i prikaže kakvim se izložbenim stilom koristio Joža Ladović, odnosno kako je pomirio potrebu za estetskim, didaktičkim i evokativnim značajkama u pojedinim izložbenim zadacima i muzejskim realizacijama.