Na svoj rođendan Umjetnički paviljon radit će produljeno - radno vrijeme galerije bit će 11 do 22 sata. Povećan je broj besplatnih stručnih vodstava za građanstvo, od 20 do 22 sata pojedinačna ulaznica za odrasle bit će 50 kuna (redovna cijena je 60 kuna), a priredit će se i popust na katalog izložbe o Bukovcu i Cabanelu.

Ta izložba, koja će biti otvorena do 6. siječnja, retrospektivni pregled Bukovčevog djela s više od 140 slika, a prvi put u Hrvatskoj i susjednim zemljama predstavljeni su i radovi njegova pariškog profesora, istaknutog francuskog umjetnika 19. stoljeća.

Umjetnički paviljon posvetio je cijelu ovu godinu obljetničkim događanjima, a Bukovac je odabran kao središnji događaj, s obzirom na to da je 1895. dao ideju i inicijativu za njegovu izgradnju, uoči Milenijske izložbe u Budimpešti.

Na njegov nagovor Bukovca, hrvatski umjetnici traže da se u Pešti sagradi vlastiti, poseban montažni umjetnički paviljon čiji će se željezni kostur poslije izložbe prenijeti u Zagreb. Paviljon umjetnosti u Budimpešti je podigla tvrtka Danubius prema nacrtima mađarskih arhitekata Korba i Giergla, a nakon završetka izložbe, željezni skelet hrvatskoga paviljona prenosi se u Zagreb.

Raspisuje se natječaj za podizanje zagrebačkog Umjetničkoga paviljona, a radovi su povjereni bečkim arhitektima Hellmeru i Fellneru (poznatim projektantima kazališnih zgrada). Gradnju su izveli zagrebački graditelji Honigsberg i Deutch, pod nadzorom gradskog inženjera M. Lenucija.

Zgrada je dovršena tijekom 1897. i 1898., te je svečano otvorena 15. prosinca 1898. reprezentativnom izložbom Hrvatski salon, kao najstariji izložbeni prostor na slavenskom jugu i jedini objekt namjenski sagrađen za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi.

Povijest Umjetničkoga paviljona ujedno je i povijest likovne umjetnosti 20. stoljeća u Hrvatskoj, jer su se ondje u proteklih 120 godina na oko 800 izložbi predstavili gotovo svi protagonisti i istaknuti pojedinci domaćega slikarskog i kiparskog stvaralaštva.