Britanski muzej najavio je jednu od najvećih izložbi koje priprema ove godine,'Arktik: kultura i klima' koja se otvara u svibnju i fokusirat će se na život tamošnjih autohtonih stanovinika koji već skoro 30 tisuća godina nastanjuju područje oko Sjevernog pola, ali kroz perspektivu klimatskih promjena koje njihovo okruženje i pjesaž čine nestabilnim i nepredvidivim.
Artik je najsjeverniji nastanjeni dio zemaljske kugle, dom 4 milijuna ljudi od kojih 400 tisuća autohtonih naroda, većinom Inuita. Izložba će prikazati njihov način života i izbor drevnih artefakata poput 28,000 godina starog nakita izrađenog od bjelokosti mamuta, do suvremenih fotografija područja koje prikazuju kako život tamo izgleda danas.
Nebrojeno blago pretpovijesne civilizacije svakoga dana nestaje kao posljedica klimatskih promjena dok se arktički vječni led sve brže topi, upozoravaju iz Britanskog muzeja.
Nagli porast temperature na Arktiku razotkriva krhke artefakate zarobljene u smrznutom tlu i po 30,000 godina, što dovodi do njihovog brzog uništenja zbog tjelovanja vode, soli, vjetra...
vezane vijesti
Jago Cooper, voditelj odjela 'Amerika' u Britanskom muzeju, rekao je da arheolozi imaju samo kratki vremenski raspon na raspolaganju kako bi locirali i spasili ove novootkrivene ostatke pretpovijesnog ljudskog djelovanja, prije nego zauvijek nestane. 'Kako se topi Arktik, topi se i vječni leneni pokrov, i zaleđena zemlja se otapa. Predmeti ljudi koji su živjeli na tom području, a koji su bili iznimno dobro očuvani ledom, sada izranjanu iz otopljene zemlje.' Usporedio je situaciju s kulturnom katastrofom staroga vijeka, uništenjem najveće knjižnice helenske kulture i znanosti, knjižnice u Aleksandriji. 'Povremeno možete izvaditi po jednu knjigu iz vatre, ali ovo je velika regija...i sve izranja iz zemlje istovremeno. Puno predmeta koji su lijepo očuvani, sa komadićima kože i kostiju, zadivljujućim ostacima načina života, nestaje'
Izložba 'Arktik: kultura i klima' okupit će najveću zbirku artefakata iz regije ikada viđenih u Velikoj Britaniji. Uključuje posudbe s 31.600 godina starog ruskog arheološkog nalazišta Yana Rhinoceros Horn u Sibiru, niti 500 kilometara udaljenog od Arktičkog kruga, koja je osobitno značajna jer uključuje predmete ljudi iz vremena paleolitika koji su lovili mamute, krznene nosoroge, bizone i divovske konje te razvili prvu arktičku umjetnost. Jedna od kustosica izložbe, Amber Lincoln, naglašava da su igle vrlo važan primjer arktičkih izuma.
Dio izložbe fokusirat će se na društvene, ekonomske i političke posljedice s kojima su se autohtoni narodi Artičkog kruga susreli kao posljedicom europskog i ruskog istraživanja regije, potrage za Sjeverozapadnim prolazom i trgovinom životinjskim krznom.
Ključni su izložak sanjke grenlandskih Inuita napravljene od kostiju narvala i soba te drvene građe koje je kupio britanski istraživač Sjevernog pola, John Ross, tijekom ekspedicije 1818. godine, što je prvi poznati susret između Eskima i Europljana.
Najava izložbe je ponovo potaknula i rasprave na temu kontinuirane suradnje Britanskog muzeja s tvrtkom British Petrol, jednim od njihovih najvećih sponzora, iako je riječ o kompaniji koja se bavi iskorištavanjem plina i nafte i, čini se, nije previše zabrinuta za posljedice klimatskih promjena.
