"Kosti moramo izvaditi dok su još vlažne, prije nego što se pretvore u prah", rekao je Daniel Master, voditelj arheološkog tima na groblju u predgrađu Aškalona.

Otkriće groblja kruna je tridesetogodišnjih iskapanja u regiji.

"Nakon što su istraživanja o Filistejcima desetljećima stajala po strani, konačno smo došli do samih ljudi", rekao je Master i dodao "Ovim otkrićem približili smo se njihovu porijeklu. Ne samo da nam to pomaže da doznamo njihove pogrebne običaje, nego nam služe za prikupljanje dokaza o tome kako su živjeli, da im pokušamo ponovo udahnuti život".

Kosti su pokopane prije oko 3000 godina. Stručnjaci užurbano vade i čiste 145 kostura kako bi DNA analizom, radiougljičnom i ostalim testiranjima mogli utvrditi godine, spol i uzrok smrti.

Prvi grobovi otkriveni su 2013. pokraj Aškelona, na mjestu drevnog filistejskog obalnog grada koji je na svom vrhuncu imao 13 tisuća stanovnika.

"Radi se o doista nesvakidašnjem otkriću", kaže Seymour Gitin, bivši direktor Instituta za arheologiju Albright iz Jeruzalema.

Tko su bili Filistejci?

Podrijetlo "naroda mora", što je naziv koji se koristi i za njihove suvremenike Feničane, zagonetka je.

Filistejci, kako ih opisuje Biblija, bili su smrtni neprijatelji Izraelićana. U 12. stoljeću prije Krista naselili su se na području današnjeg Tel Aviva, a odakle su došli ostaje tajna. Jedna teorija sugerira da su stigli s Cipra i govorili verzijom starogrčkog jezika.

Njihova crveno-crna lončarija sugerira da su možda došli iz mikenske kulture.

"Sigurno je da su bili stranci u ovom semitskom kraju", gdje je njihova nazočnost na uskom obalnom području od današnjeg Tel Aviva do Gaze između 1200. i 600. godine prije Krista dobro dokumentirana.

Trgovci i moreplovci, govori su jezikom indoeuropskog podrijetla, nisu prakticirali obrezivanje i jeli su svinjetinu i pse, za što postoje dokazi otkriveni na drugim nalazištima u još četiri filistejska grada, Gazi, Gathu, Ašdodu i Ekronu.

Arheolozi su od 1985. blizu Aškelona tragali za ostacima filistejskog naselja i otad otkrili nekoliko hramova i gradska vrata."Daje nam izvrsnu priliku da provjerimo DNA i usporedimo je s kostima nađenima na grobljima Kanaanaca, Izraelićana i grčkog svijeta", dodao je taj stručnjak za Palestinu.

Profesor izraelske arheologije s Harvarda Lawrence Stager kaže da Filistejci imaju reputaciju "neciviliziranih pijanica", ali tvrdi da se zapravo radi o vrlo kulturnom narodu, specijaliziranom za proizvodnju vina i ulja. Pošto su njihovu kulturu opisivali neprijatelji, pretvorili su je u divljaštvo. Odatle i dolazi moderna upotreba izraza "filistejac" za nekulturnu osobu.

Filistejci su zapravo najpoznatiji iz Starog zavjeta, iz tekstova koje su pisali njihovi susjedi i zakleti neprijatelji, drevni Izraelićani.

Knjiga Samuelova opisuje kako su Filistejci zaplijenili Kovčeg saveza i zatim dvoboj divovskog ratnika Golijata i snalažljivog Davida koji ga je pobijedio kamenom ispaljenim iz praćke.

"Filistejci su bili normalne visine, nismo pronašli nikakve kosture koji bi upućivali na divove veličine Golijata", rekla je antropologinja Sherry Fox.

"Ali po njihovim zubima vidimo da nisu imali lagan život. Vidljivi su problemi u djetinjstvu, pothranjenost i groznice. Znamo i da su morali teško raditi", dodala je.Master napominje da unatoč sličnosti u imenu, nema poveznice između Filistejaca i današnjih Palestinaca.

"Riječi su slične, ali ne i ljudi", rekao je.

"Znamo da je babilonski kralj Nabudokonosor ovdje u Aškelonu potpuno uništio Filistejce 604. prije Krista. Sve što je došlo poslije bilo je različito i pristiglo je od drugih naroda", kazao je Master.