Roman je na hrvatskom objavila Naklada Ljevak, prijevod potpisuje Anja Majnarić, a Hjorth je u Zagrebu boravila kao gošća književnog festivala Europea posvećenom nagrađivanim europskim piscima.

Razgovor s autoricom u Kulturno-informativnom centru moderirala je književnica i kolumnistica Ivana Bodrožić.

Uobličen je u formu autofikcijske proze o tome da ju je vlastiti otac seksualno napastvovao kao dijete, a obitelj je se godinama kasnije praktički odrekla kad se u vezi toga s njima suočila.

Autorica je rekla da taj roman nije o seksualnom zlostavljanju djeteta, iako je 'ta trauma' neka vrsta otponca za ono što se u njemu događa.

'Ovo nije roman o seksualnom zlostavljanju, to je roman o osobi koju ne čuju, koju odbijaju čuti, koja govori svoju stranu i istinu, ali ju ostatak obitelji niječe, jer ne žele otvoriti tu svojevrsnu Pandorinu kutiju mračnih tajni', rekla je Hjorth.

'Za osobu koja je žrtva u tom se trenutku otvara jedna golema crna rupa. Ona kuca na ta vrata, uporno želeći da se njen glas čuje, ali kako vrijeme prolazi uviđa da joj je glas sve slabiji, a oni kojima upućuje svoj vapaj i dalje je ne čuju, jer je ne žele čuti', dodala je. Tvrdi kako je znanstveno dokazano da 99,9 posto ljudi koji svoju obitelj suoče s takvom vrstom optužbe - izgube obitelj.

Autorica je navela kako joj namjera nije bila napisati autofikcijski roman, a to što je roman na taj način čitan posljedica je reakcije njezine obitelji.

'Kada je ta knjiga objavljena inzistirala sam na tome da je riječ o fikciji. U romanu ne koristim niti jedno stvarno ime, i ni u jednom intervjuu nisam ustvrdila da je sve to istina', kazala je.

Međutim, nakon što je njezina sestra Helga Hjorth, uvrijeđena 'Nasljedstvom', napisala neku vrstu 'osvetničkog romana', knjigu 'Fri vilje' koja je također postala bestseler, bila je prisiljena o svojem romanu pričati na drugačiji način.

'Nije tajna da je moja obitelj bila uništena dugo prije objave te knjige; u vrijeme kada je taj roman napisan već nisam svoju obitelj bila vidjela 30 godina', otkrila je Hjorth.

Hjorth je ustvrdila kako 'stvarnosna književnost' nije nikakav novi žanrovski trend u pisanju, već je to samo "novo ime za staru pojavu", jer literatura je uvijek bila dijelom fikcija, a danas se jedino promijenilo "okruženje oko romana", jer digitalni mediji svima omogućuju platformu za pisanje.

Upravo je napisala novi roman koji u Norveškoj izlazi u kolovozu a riječ je o, kako je rekla, knjizi o gubitku, o nekoj vrsti ljutnje, o čežnji i tuzi, povezanima uz činjenicu da je sve te godine, ne želeći to, odvojena od svoje obitelji, o kojoj više ne zna ništa, pa ni to gdje joj živi majka.