'Nacionalno kazalište je mjesto koje svojim izvedbama, što su u repertoarnom kontekstu više klasične, a manje avangardne, propituje našu stvarnost. Danas kada smo i sami dio neke malo veće zajednice kao što je europska i kada živimo u vremenu multikulturalnosti te raznih interkulturalnih dodira, nacionalno bi trebalo značiti prvo od prvog', rekla je Vrgoč.

Nova intendantica kazala je da joj se čini da je HNK 'u posljednje vrijeme bio više muzej nego kazalište' te da nije bio dostatno prezentan u kontekstu europskog teatra. 'Zato je u Europi ostao poprilično nepoznat, dok je istodobno Europa ostala prilično nepoznata njegovoj publici', dodala je.
Osnovna joj je ideja, ističe na početku mandata na čelu središnje hrvatske nacionalne kazališne kuće, kroz pažljivo osmišljene programe i suradnju s relevantnim europskim kazalištima približiti hrvatski teatar Europi, predstaviti svijetu njegove specifičnosti te pokazati da zagrebački HNK danas toj Europi ima što reći.

'HNK se mora potruditi da zadrži postojeću i nađe novu publiku te profilirajući se postane bitan prvo u Zagrebu, a potom i u državi, regiji, a samim time i u Europi', kazala je Vrgoč. Da bi se to postiglo, kazalište treba 'iz temelja protresti', a neki od načina za to su koprodukcije, gostovanja velikih europskih i svjetskih imena, predstavljanje hrvatskih dramskih, opernih i baletnih umjetnika u svijetu, suradnja s raznim mrežama i slično, dodala je.
Riječ je o već iskušanom receptu zahvaljujući kojemu se već Europi i svijetu predstavilo Zagrebačko kazalište mladih (ZKM), gdje je Vrgoč provela deset godina na mjestu ravnateljice.

Zagrebačka praizvedba Wilsonove i Jarmuscheve opere o Tesli
Jedan od velikih međunarodnih projekata koje najavljuje je opera o Nikoli Tesli, projekt američkog redatelja Roberta Wilsona za koji libreto piše slavni Jim Jarmusch, a koji će biti ostvaren u koprodukciji s HNK-om Zagreb.

Projekt će obojicu umjetnika 2016. dovesti u Zagreb, gdje će biti svjetska praizvedba, nakon čega predstava putuje u New York i London. Teslu bi trebala utjeloviti muza modernog filma Tilda Swinton.

Teatar da bi opstao mora odgovarati očekivanjima publike, a to je i jedan od apsolutnih prioriteta nove uprave zagrebačkog nacionalnog teatra, kazala je Vrgoč.

S time na umu, HNK sezonu 2014/2015. otvara 13. rujna velikim inauguracijskim koncertom na kojemu će orkestar HNK pod ravnanjem maestra Nikše Bareze izvesti dijelove komične opere Richarda Straussa 'Rosenkavalier' u povodu 150. obljetnice skladateljeva rođenja. 'Tim koncertom HNK će Zagrepčanima poručiti da želi biti europsko, ali i zagrebačko kazalište', istaknula je Vrgoč.

Kako bi to dokazao, HNK je u suradnji sa svim kulturnim institucijama Trga maršala Tita organizirao 'Dan otvorenog trga'. Muzej za umjetnost i obrt, nova Muzička akademija, Akademija dramskih umjetnosti, Škola primijenjenih umjetnosti, LADO, Pravni fakultet, Zagrebačko sveučilište i Školski muzej 30. rujna otvorit će vrata i 'izići' na trg, gdje će se u nizu cjelodnevnih organiziranih i improviziranih događanja predstaviti građanima Zagreba. Od podneva do ponoći bit će organizirani besplatni obilasci svih institucija, a kruna svih događanja bit će veliki tulum. Redateljica programa je Anica Tomić.

Spoj klasike i suvremenosti s temom Prvog svjetskog rata
Iako će se tek početkom rujna, nakon provedenog natječaja, znati tko će biti novi ravnatelji triju velikih ansambala HNK - Opere, Baleta i Drame - sezona 2014/2015. već je definirana, a njezin premijerni dramski program počinje u rujnu najpoznatijim dramskim djelom slavnog njemačkog pisca Friedricha Schillera 'Razbojnici' u režiji Vite Taufera, što je ostavština bivše uprave.

Nova je intendantica, kako je istaknula, osmislila repertoar kojemu je cilj izvrsnost kroz promišljanje novih kazališnih formi, prostora i vremena u kojemu živimo, a njegovo je 'privođenje u suglasje i dijalog s vremenom' temeljeno na kombinaciji suvremenog i klasičnog. Njezine su ideje zasad naišle na odobravanje ansambala te je u susretu s umjetnicima naišla na velik entuzijazam, kazala je. 'Kod većine ljudi postoji potreba za promjenom, želja da se nešto učini te da teatar bude što prezentniji, što prisutniji u sredini u kojoj radi a samim tim i izvan nje', dodala je.

Okosnica ovogodišnjega programa bit će stogodišnjica početka Prvoga svjetskoga rata, i to kroz predstave 'Vučjak' Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana čija je premijera zakazana za 30. prosinca, nakon čega će Jernej Lorenci režirati "Lulu" Franka Wedekinda, a sezonu će zaokružiti tragikomedija velikoga dramatičara Arthura Schnitzlera 'Daleka zemlja' u režiji Anice Tomić.

'Wedekind, Krleža i Schnitzler napisali su svoje komade neposredno prije, za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata. Ono što nas zanima je koliko je to vrijeme još prisutno u našim životima i koliko je teorija nekih povjesničara da taj rat nikad nije prestao točna', pojasnila je Vrgoč.
Od ove se godine u HNK seli i 12. festival svjetskog kazališta koji počinje 19. rujna i u sklopu kojega će 26. rujna biti održana praizvedba predstave "Ti si moja sudbina (Otmica Lukrezije)" španjolske redateljice, glumice i izvođačice Angelice Liddell i kazališne skupine Altra Bilis. U Zagreb ponovno dolazi i najpoznatija i višestruko nagrađivana belgijska kazališna skupina Peeping Tom, europski majstori neverbalnog teatra, s uspješnicom 'Otac' u režiji Francka Chartiera.

Operne koprodukcije, baletna gostovanja i popratni programi za privlačenje publike
Prva premijera operne sezone bit će 'Evgenij Onjegin' Petra Iljiča Čajkovskog u koprodukciji s Operom riječkog HNK. Još jedna koprodukcija je i suvremeni operni projekt 'Mimi', adaptacija 'La Boheme' Giacoma Puccinija u režiji Frederica Verrieresa. Riječ je o koprodukciji pariškog kazališta Bouffes du Nord i Opere HNK koja će u studenome imati praizvedbu u Parizu nakon čega će biti izvedena u Zagrebu.

U suradnji s pariškom Operom Comique bit će postavljena i opera 'Peleas i Melizandra' Claudea Debussyja u režiji Stephanea Braunschweiga, a na kraju sezone bit će izvedena domaća opera 'Ekvinocij' Ivana Brkanovića.

Novu baletnu sezonu obilježit će autorski projekt Milka Šparembleka 'Johannes Faust Passion', a od klasičnih djela Balet HNK izvest će 'Bajaderu' Ludwiga Minkusa u verziji Vladimira Malakhova.

Početkom listopada u Zagrebu će gostovati baletna skupina Ballet Preljocaj iz Pariza s predstavom 'Noći', a tu je i projekt 'Ženski rukopis' u kojemu će se kao koreografkinje predstaviti Pavla Mikolavčić, Ksenija Krutova i Simona Unterajter.

Kako bi privukao novu, mlađu publiku, HNK će uvesti niz popratnih programa, a jedan od njih je 'Filozofski teatar' koji će voditi Srećko Horvat, a koji će ugostiti neke od najvažnijih imena suvremene filozofske scene. HNK je već dogovorio i prvu posebno za njega pisanu dramu slovenskoga filozofa Slavoja Žižeka koja će biti izvedena u sljedećoj sezoni.

'Sastavila sam repertoar koji mi se čini kao dobar poligon za propitivanje u kolikoj mjeri jedno nacionalno kazalište danas može postavljati bitna pitanja vremenu u kojemu živimo', istaknula je Vrgoč.

Alternativni načini financiranja i gubitak
U ostvarivanju zacrtanog planira se maksimalno osloniti na fondove Europske unije, na koje HNK može aplicirati po pojedinačnim projektima, kao i na neke druge fondove. 'To apsolutno namjeravam iskoristiti jer ne mislim da bi HNK trebao ostati isključivo na budžetiranju grada i države', kazala je Vrgoč.
Iz fondova EU mogla bi se financirati i prijeko potrebna druga scena koja bi se, prema postojećem dogovoru s Gradom Zagrebom, trebala uskoro realizirati obnovom jednoga od prostora industrijskog kompleksa stare tvornice Gredelj. 'To mi se čini sjajnom pozicijom jer se nalazi unutar grada i pripada industrijskoj arhitekturi 20. Stoljeća', kazala je Vrgoč. Ako se to realizira, bilo bi to prvi put da se u gradu Zagrebu u više od stotinu godina gradi jedno kazalište.

No da bi sve to ostvarila, nova intendantica prvo se mora suočiti s gubitkom, koji je u središnjoj hrvatskoj nacionalnoj kazališnoj kući veći nego što je prije rečeno: s 2,7 milijuna kuna popeo se, izgleda, na 'puno više milijuna', a koliko je to točno, znat će se nakon revizije koja će utvrditi stvarne gubitke kako bi se moglo krenuti u konsolidaciju, rekla je Vrgoč.

No ne boji se i ne sumnja u sebe. 'Osjećam se dobro, uzbuđeno. Kad sam počinjala u ZKM-u malo je ljudi doista vjerovalo u mene. Ponosna sam što sam sve sama uspjela, stekla sam povjerenje mnogih ljudi i stvorila veze sa stranim umjetnicima i producentima bez kojih neke stvari uopće ne bi bilo moguće ostvariti. Čvrsto vjerujem u moć teatra – prognoziranog kraja teatra neće biti, kazalište se samo treba prilagoditi vremenu i maksimalno iskoristiti sve mogućnosti i sve medije koji su nam na raspolaganju', poručila je Vrgoč.