Tjedan dobre knjige je manifestacija koju pokreće ZANA, odnosno Udruga za zaštitu prava nakladnika, koja dosada i nije bila poznata u široj javnosti, iako postoji od 2007. Udrugu je na press-konferenciji predstavila Marina Kralj Vidačak, koja je naglasila da članom ZANA-e može postati svaki nakladnik koji godišnje izda više od tri knjige te da se udruga bavi osiguravanjem naknada za kopiranje knjiga, što se najbolje može sažeti u frazi 'ZAMP u nakladništvu', kako je ZANA-u opisala Kralj Vidačak.

Tjedan dobre knjige inspiriran je sličnom manifestacijom u Nizozemskoj, koja se tamo održava čak 75 godina, a pokrenuta je zbog dolaska radija, za koji se smatralo da će ugroziti čitanje knjiga. U međuvremenu se pojavila i televizija, pa i internet, no knjige se i dalje čitaju, iako sigurno više nemaju jednako moćnu društvenu poziciju kao prije stotinjak godina. U Hrvatskoj se svakako treba raditi na razvijanju kulture čitanja, a cilj Tjedna dobre knjige jest 'da Hrvati polude za knjigama', kako je rekla Zdenka Gold, realizatorica ove manifestacije. Jedan od načina kako Tjedan dobre knjige želi potaknuti ludilo jest i tzv. poklon-knjiga, koja će se moći dobiti u izabranim knjižarama nakon kupnje u iznosu od 99 kuna. Poklon-knjiga je jedna od tri okosnice ovog projekta, a druge dvije su tema, koja će se mijenjati svake godine, kao i cijeli niz popratnih događanja, od kojih se neka još uvijek dogovaraju.

Tema prvog Tjedna je putovanje, a time se bave i priče okupljene u poklon-knjizi, nazvanoj 'Blizine, nigdine i fritule'. Ovu zbirku proza predstavila je urednica Jadranka Pintarić, koja je objasnila njen nastanak: pozvano je 18 suvremenih hrvatskih autora i autorica, koji su se morali obavezati i da se njihova priča na temu putovanja neće objaviti nigdje ni prije ni poslije, te će se moći pročitati samo u 'Blizine, nigdine i fritule'. Naslov je pak dijelom ideja pisca Igora Rajkija, jednog od pozvanih autora, a među ostalima su Edo Popović, Boris Perić, Rade Jarak, Maja Hrgović, Dora Kinert-Bućan, Marinko Koščec i mnogi drugi. Naravno, opisana putovanja znaju biti i fizička, ali se odvijati i u glavama likova, pa su priče u knjizi posložene tako da se stvori dojam književnog putovanja dok se čita.