Budućnost čovjeka današnjice, znanosti, umjetnosti i religije, milenijalci i njihovo viđenje svijeta, imigracije i ograničavanje kretanja ljudi žicama i zidovima neke su od tema ovogodišnjeg ZBF-a u sklopu kojega će se kroz šest dana održati pet panel diskusija, dva predavanja, dva okrugla stola, dvije dječje radionice, jedan storytelling te 17 promocija knjiga stranih i domaćih autorica i autora. Sveukupno će u programu sudjelovati osamdesetak književnika, intelektualaca, te stručnjaka iz psihologije, novinarstva i obrazovanja.

Uljuđena ksenofobija i prvi češki roman o migrantskoj krizi

Među stranim gostima organizatori ističu Nizozemca Arnona Grunberga, koji je prvijenac 'Plavi ponedjeljci' objavio s 23 godine i postao međunarodnom književnom zvijezdom. U Zagrebu će govoriti o novoj knjizi 'Tirza', u kojoj se obračunava s očinskom ljubavi, prividom i uljuđenom ksenofobijom. 'Prolazeći kroz naoko obične – danas neizbježno neurotične – europske građanske živote autor secira zakržljale međuljudske odnose, a pritom zapinje i za globalna pitanja te se dotiče sraza kultura i svjetova', najavljuju iz ZBF-a.

Grunberg će nastupiti nakon svečanog otvorenja festivala 20. svibnja u 20 sati na prvoj panel diskusiji 'Stvar je u tome da ljudi budu sretni – čovjek današnjice'. Uz njega govorit će još jedan ovogodišnji strani gost ZBF-a, češki autor Marek Šindelka, koji je za 'Zamor materijala', prvi češki roman koji se bavi migrantskom krizom u Europi, 2017. dobio uglednu češku književnu nagradu Magnesia Litera. Knjigu će Šindelka predstaviti 21. svibnja u 18 sati, nakon čega, u 19 sati, slijedi predstavljanje 'Tirze' Arnona Grunberga. Na panelu 20. svibnja 'Stvar je u tome da ljudi budu sretni' dvojici autora će se pridružiti zagrebački psihijatar Robert Torre.

Oružje za masovno zavođenje

Gošće festivala, osim toga, su i grčka autorica Maria Ksiluri koja će predstaviti svoj drugi roman 'Ovako evo svršava svijet' za koji je 2013. dobila Atensku nagradu za književnost te francusko-iranska spisateljica Maryam Madjidi koja predstavlja prvijenac 'Marx i lutka', dobitnik nagrade Goncourt za najbolje i najmaštovitije prozno djelo u 2017. 'U ovom poetičnom autobiografskom romanu koji se može čitati kao bajka i kao dnevnik, autorica s nježnošću pripovijeda o životu između dvaju jezika i dviju kultura, o svojim korijenima kao o bremenu, bedemu, načinu socijalizacije pa čak i oružju za masovno zavođenje', najavljuju s festivala.

Ksiluri će knjigu predstaviti 22. svibnja u 19 sati u društvu Ivana Sršena i Darka Milošića, a Madjidi svoju 25. svibnja u 18 sati. Pridružit će joj se također Ivan Sršen te Petra Čačić i Nataša Medved. Obje autorice, osim toga, sudjelovat će i u panel diskusijama, Ksiluri u onoj najavljenoj 22. svibnja u 20 sati, 'Na mladima svijet ostaje – milenijalci', na kojoj gostuju i Luce, Sven Popović i Marko Pogačar, kao moderator, a Madjidi u diskusiji 24. svibnja u 20 sati, pod nazivom 'Odakle dolaziš - život na granici'. Uz nju će tu biti i Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) u jugoistočnoj Europi koji u Zagrebu predaje vjeronauk djeci stranaca katolika u Zagrebu, te Navid Kermani, njemački pisac, publicist i doktor orijentalnih znanosti iranskog podrijetla.

Ne postoji jedan islam

Kermani će 25. svibnja u 18 sati na festivalu predstaviti svoj politički putopis 'Izvanredno stanje: Putovanje u uznemireni svijet'. 'Djelo nas odvodi na put po obodu kriznoga pojasa islamskog svijeta: od Kašmira, Pakistana, Afganistana, preko arapskog svijeta, pa sve do naših europskih granica i obala, s kojih nam se problemi svjetske politike čine dalekima, a nesretne ljudske sudbine nestvarnima', najavljuju iz ZBF-a, dodajući da je ova knjiga 'prikladan podsjetnik na to da ne postoji jedan islam, jedan skup islamskih uvjerenja i vjerovanja, kao što ne postoji jedno zapadno vjerovanje'.

I nekoliko domaćih autora na festivalu će predstaviti svoje nove knjige. Jedna od njih je Martina Vidaić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti koja iza sebe ima tri zapažene zbirke pjesama 'Era gmazova', 'Tamni čovjek Birger' i 'Mehaniku peluda' iz 2018., koja joj je donijela Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu. Na ZBF stiže sa svojim prvim romanom 'Anatomija štakora' koji će predstaviti 23. svibnja u 19 sati.

Neustrašive hrvatske žene

Osim nje, Tatjana Barat, suosnivačica udruge Čitaj knjigu, 24. svibnja u 17 sati predstavit će zbirku 'Priče o neustrašivim hrvatskim ženama', knjigu namijenjenu djeci osnovnoškolske dobi sastavljenu od 50 književnih portreta žena koje su obilježile hrvatsko društvo, od prve domaće pilotkinje, prve liječnice, prve kazališne redateljice, prve dirigentice, prve balerine, prve doktorice fizike pa sve do oceanografkinja, botaničarki, vrsnih kemičarki, novinarki, etnografkinja i drugih struka. Na promociji će se autorici pridružiti ilustratorice knjige Andrea Peterlik Huseinović, Željka Mezić, Nataša Rašović, Helena Janečić, Hana Lukas Midžić, Ana Kadoić, Irena Sophia, Sanja Pribić, Mirela Ivanković Bielen i Vanda Čižmek.

Goran Šimić, redoviti profesor neuroznanosti i anatomije te predstojnik Zavoda za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu, na ZBF-u će 23. svibnja u 15 sati predstaviti svoju knjigu 'Uvod u neuroznanost učenja i pamćenja'.

Kraljevstvo Božje i nacionalizam

Uz spomenute panel diskusije, održat će se još i 'Budućnost znanosti i umjetnosti', na kojemu će 21. svibnja u 20 sati razgovarati Ivica Puljak, Igor Rudan i Žarko Puhovski. Puljak i Rudan će u sklopu programa održati i predavanja, Puljak 22. svibnja u 18 sati, 'Budućnost svemira i ljudskog roda', a Rudan 23. svibnja, također u 18 sati, na temu 'Kako je Nikola Tesla razmišljao o zdravlju i bolesti'.

Posljednja diskusija održat će se 23. svibnja u 20 sati pod nazivom 'Kraljevstvo Božje i nacionalizam', na temu istoimene knjige fra Drage Bojića s kojim će razgovarati Viktor Ivančić i Zoran Grozdanov.

Specijal za Europske parlamentarne izbore

Posebno u sklopu ovogodišnjeg festivala 24. svibnja u 18 sati održat će se 'Oblačno sa zvijezdama', razgovor u kojemu će novinari Ivana Dragičević, Domagoj Zovak i Boris Rašeta uoči Europskih parlamentarnih izbora ponuditi svoja viđenja hrvatske i europske budućnosti.

Dva okrugla stola održavaju se 21. svibnja, prvi u 13, a drugi u 17 sati. Na prvom 'Kreativni pristup lektiri' sudjeluju Dubravka Težak, Marina Gabelica, Vladimira Velički, Vesna Marjanović i Diana Zalar, a na drugom 'Best book – o književnim prilozima' Boris Rašeta, Ivana Bodrožić i Dinko Kreho uz moderatora Lovru Škopljanca.

Dječji program

Programi za djecu odvijat će se u prijepodnevnim terminima, a među gostima je švedski pisac, učitelj, javni govornik i edukator osobnog razvoja, mentalnog treninga i rukovođenja Carl-Johan Forssén Ehrlin, autor 'Zeke koji želi zaspati', svjetskog hita koji mališanima pomaže da se opuste i zaspu. U Zagrebu će predstaviti slikovnicu 'Hrabri Moris – Tjedan naglavačke'. Uz njega, gosti dječjeg programa su Mladen Kopjar, Željka Horvat – Vukelja, Anita Peti-Stantić, Vendi Vernić, Dubravka Težak, Nada Mihaljević, Jasminka Tihi – Stepanić i drugi.

Festival će 25. svibnja u 20 sati Vinylu zatvoriti Tanja Mravak, Borna Sor i Mima Simić programom storytellinga 'Tell me the future'. Moderirat će Ivana Bodrožić.

Posjetitelji će u sklopu ZBF-a u festivalskoj knjižari moći pronaći i oko 2000 naslova dvadesetak domaćih nakladnika, a ostale detalje pronađite na službenoj stranici.