Prije nešto manje od godinu dana krenula je izgradnja nove Gradske knjižnice Paromlin, kapitalne investicije aktualne gradske uprave vrijedne 85 milijuna eura. Koliko se može procijeniti, radovi, odnosno hardver, napreduju dobro, a došlo je i vrijeme za novu upravu Knjižnica grada Zagreba, odnosno softver. U skladu s time, gradonačelnik je za novu ravnateljicu imenovao Sunčicu Ostoić, iskusnu knjižničarku, povjesničarku umjetnosti, filozofkinju i teoretičarku umjetnosti, a ona stupa na dužnost 16. ožujka. Taj smo povod iskoristili ne bismo li - između ostaloga - saznali kakvi su njezini planovi, što će Paromlin ponuditi građanima i da dobijemo odgovor na pitanje svih pitanja: misli li KGZ vratiti dan oprosta zakasnina. Šalu na stranu, čini se da nas čeka svijetla čitateljska budućnost, barem kada je infrastruktura u pitanju, što je dobrodošao tračak optimizma u ovim nesigurnim vremenima.

Preuzet ćete mjesto ravnateljice Knjižnica grada Zagreba 16. ožujka. Kako se osjećate uoči stupanja na dužnost?

Preuzimanje ove važne uloge ravnateljice doživljavam kao veliku odgovornost, kao i priliku. Istovremeno sam ushićena i smirena. Ushićena, jer naša ustanova ulazi u razdoblje velikog uzleta - prije svega zbog izgradnje nove središnje Gradske knjižnice u Paromlinu, ali i potencijala razvoja mreže knjižica te redefiniranja njihove uloge u suvremenom društvu. Smirena sam jer imam plan rada i nepokolebljivo povjerenje u svoje kolegice i kolege, čija posvećenost i stručnost osiguravaju održavanje visokih standarda i kontinuirano usvajanje novih znanja, što čini osnovu budućeg napretka. Inače, narodne knjižnice su za mene posebna i čudesna mjesta jer omogućavaju svima pristup najraznovrsnijim informacijama, znanjima, umjetničkim dostignućima, kao i razonodi. One tako omogućuju ostvarivanje prava svakog pojedinca da sudjeluje u kulturnom i društvenom životu.

Možete li ukratko predstaviti svoje ciljeve, odnosno kako mislite unaprijediti KGZ?

Moj program zasniva se na ideji razvoja svih gradskih knjižnica kao dinamičnih prostora koji omogućuju sveobuhvatan pristup informacijama, znanju, kulturi i tehnologiji. Da bismo to ostvarili, potrebno je osnažiti ulogu knjižnica u lokalnoj zajednici i potaknuti aktivno građansko sudjelovanje kroz modernizirane, održive knjižnične prostore i snažnu mrežu usluga prilagođenih potrebama svih građana. Vidim knjižnice kao središta uključenosti, demokracije i društvene kohezije u kojima se potiču dijalog, razumijevanje i kulturna razmjena. Inovativnim pristupima pismenosti i tehnologiji nastojat ćemo građanima osigurati znanja i vještine potrebne za snalaženje u svijetu stalnih promjena. Knjižnice grada Zagreba su po meni ustanova koja ima ključne resurse za izgradnju otpornijih i ravnopravnijih zajednica, temelja za razvoj društva koje je povezano, informirano i spremno suočiti se s postojećim i nadolazećim izazovima.

Što od vašeg mandata mogu očekivati zaposlenici knjižnica?

U partnerstvu sa zaposlenicima i oslanjajući se na dosadašnje rezultate, nastavit ću razvijati prepoznatljive specifičnosti KGZ-a, istovremeno istražujući i mobilizirajući njegove potencijale te pritom uzimajući u obzir nove društvene okolnosti. S time na umu, zaposlenici mogu očekivati kontinuiran razvoj svojih profesionalnih potencijala, s naglaskom na jačanje timskog rada i suradnje. Posebnu pažnju posvetit ću unapređenju poslovnih i komunikacijskih procesa s ciljem snažnijeg poticanja uzajamnog poštovanja i izvrsnosti. Tako će zaposlenici imati priliku ne samo profesionalno se usavršavati, nego i aktivno sudjelovati u oblikovanju budućnosti knjižnica, a time i kulture grada.

Izgradnja Gradske knjižnice Paromlin, koja je krenula prošlog proljeća, nesumnjivo će biti najvažniji projekt vašeg mandata. Što će taj kompleks ponuditi građanima?

Nova središnja Gradska knjižnica postat će novo dinamično kulturno i društveno središte Zagreba, prostor susreta, učenja i kreativnosti. U Paromlinu će uz knjižicu djelovati društveno-kulturni centar s različitim programima. Na preko 30 tisuća kvadratnih metara građani će moći boraviti među policama prepunim knjiga, u ugodnim mjestima predviđenim za boravak u cijeloj knjižnici, čitaonicama, kafićima ili na prostranim terasama. Nakon dugo vremena veliki dio fonda Gradske knjižnice bit će pristupačan, a govorimo o broju od oko pola milijuna knjiga, časopisa, audiovizualne građe i digitalnih izvora. No osim knjižnične građe, svi građani, od najmlađih i mladih do onih najmudrijih, imat će prostore prilagođene njihovim potrebama - bilo da je riječ o mirnim zonama za opuštanje ili učenje ili dinamičnim prostorima za rasprave, kreativno izražavanje i međusobno povezivanje. No Paromlin će nam dati priliku i za organiziranje novih sadržaja. Primjerice, u svome planu rada predložila sam program gostovanja renomiranih pojedinaca iz područja umjetnosti, kulture i znanosti, kao što su dobitnici Nobelovih nagrada za književnost i drugih prestižnih priznanja. Sve to ukazuje da će s novom središnjom Gradskom knjižnicom stanovnici Zagreba i okolice dobiti prostor koji odražava duh suvremenog, aktivnog i uključivog grada - inspirativan, ugodan i pristupačan svima. To je ogroman kulturni iskorak za naš grad, koji nam je doista potreban, i zato zahvaljujem svima koji su dosad radili na projektu. Ono što pritom najviše priželjkujem jest slušati žamor sugrađana koji će knjižnicu koristiti kao svoj dnevni boravak.

KGZ se proteže na 42 lokacije diljem grada, a ostatak pokriva bibliobusna služba. Možemo li očekivati otvaranje knjižnica u kvartovima koji ih još nemaju?

Knjižnice Grada Zagreba kontinuirano prate potrebe svojih korisnika kako bismo osigurali da naše usluge odgovaraju različitim zahtjevima i interesima te omogućili svim građanima lakši pristup knjižničnim resursima. Svjesna sam postojećih potreba, stoga se, u skladu s dugoročnim razvojem KGZ-a, planira proširenje mreže knjižnica otvaranjem novih objekata u gradskim četvrtima koje ih trenutačno nemaju.

Prije dvije godine izvijestili smo o skraćenom radnom vremenu pojedinih knjižnica, a to se tada pravdalo nedostatkom kvalificirane radne snage. Je li taj problem u međuvremenu riješen? Imamo li dovoljno knjižničara?

To sigurno nije jednostavno pitanje jer uključuje više aspekata od kojih su ključni stručna kompetencija zaposlenika, koja je neupitna, te pitanje unutarnje organizacije. Meni se čini da se tadašnji problem mogao riješiti na drugačiji način, odnosno da je skraćivanje radnog vremena tek krajnja mjera. Drago mi je da se u međuvremenu taj problem riješio te da je boljom organizacijom, a onda i novim zapošljavanjima, svladan ovaj izazov. Naravno, izgradnjom Gradske knjižnice u Paromlinu, kao i potencijalom širenja mreža, bit će potrebno širiti ne samo broj zaposlenika, nego i područja stručnosti. Primjerice, da bi Paromlin postao pravi funkcionalni centar kulture, nužno je osigurati odgovarajuće ljudske kapacitete, što će osim knjižničara zahtijevati zapošljavanje različitih stručnjaka iz područja komunikacijskih znanosti, organizacije događanja, tehnologije, strojarstva i drugih, kako bi se omogućio uspješan i kontinuiran rad. To će se pozitivno odraziti i na sve ostale naše knjižnice, što je u skladu s mojim ciljem ujednačenog razvoja cijele mreže. Sigurna sam da ćemo tu imati i kontinuiranu i adekvatnu podršku našeg osnivača jer je Paromlin jedan od strateških projekata Grada Zagreba.

KGZ je jedna od Zagrepčanima omiljenih ustanova, što pokazuju i statistike - svaki je peti građanin član knjižnice. Ima li prostora za daljnji rast članstva?

Ta statistika je ohrabrujuća i predstavlja snažan poticaj za nas u KGZ-u. Pokazuje da su narodne knjižnice prepoznate kao važan resurs u zajednici i da građani aktivno sudjeluju u kulturnim, obrazovnim i zabavnim sadržajima koje pružamo. To nas motivira da nastavimo unapređivati naše usluge, poboljšavati pristup knjižničnim sadržajima i proširivati programe, odnosno poticati korištenje knjižnica kao prostora za kvalitetno provođenje slobodnog vremena i učenje, čime doprinosimo kulturnoj i obrazovnoj dinamici Zagreba. Voljela bih da se što veći broj građana osjeća pozvanima koristiti narodne knjižnice jer su to, prije svega, njihovi javni prostori - prostori za osobni razvoj i zajedništvo. Otvorene su za sve, pa dođite i otkrijte što sve nude!

Imate li u vidu strane radnike, naše nove sugrađane? Što im knjižnice mogu ponuditi?

Kako sam i iznijela u svome planu rada, jedna od ključnih strateških zadaća je ne samo praćenje, nego i aktivno bavljenje ključnim temama koje odražavaju izazove i prilike suvremenog društva, gdje se knjižnice po svojoj funkciji nameću kao središta društvenog dijaloga. Strani radnici i fenomen migracije svakako će biti jedna od njih jer oni imaju, a imat će još veći utjecaj na grad. Uz tematiziranje uloge migracija u oblikovanju identiteta zajednica, kulturnoj razmjeni i integraciji u društvo, nužno je pružiti konkretne usluge stranim radnicima. Knjižnice im mogu primjerice ponuditi mogućnosti za učenje jezika, pomoć u snalaženju u administraciji i edukativne programe koji će im olakšati integraciju u svakodnevni život Zagreba.

Iz godine u godinu istraživanja čitateljskih navika pokazuju da Hrvati iznimno malo čitaju. Što narodne knjižnice mogu poduzeti po tom pitanju?

Istraživanja čitateljskih navika zaista pokazuju zabrinjavajuće trendove kada je riječ o Hrvatskoj. Pitanje čitanja, ali i pismenosti općenito, iznimno je važno i predstavlja izazov s kojim se suočava cijela naša struka, obrazovni sektor, ali i cijelo društvo. Smatram da će se sam pojam čitanja u budućnosti dodatno mijenjati. Primjerice, prije stotinjak godina dnevne novine sastojale su se uglavnom od gustog teksta. Danas, međutim, slike i videosadržaji preuzimaju dominaciju, a čitanje i pisanje postaju kraći, uz sveprisutne skraćenice i sadržaje koji se brzo konzumiraju. Moguće je da čitanje, osobito ono koje zahtijeva dužu pažnju i koncentraciju, neće ostati samo po sebi razumljivo, već će se razviti u specijaliziranu vještinu, a druge vještine, poput digitalnih kompetencija, sve više će se razvijati. Društvo ide u tom smjeru, zbog čega je kulturu čitanja potrebno promicati više nego ikad. Poticaji za čitanje ne moraju nužno biti samo klasični - digitalnim naraštajima treba pokazati da ono može biti povezano s njihovim svakodnevnim životima, interesima i tehnologijama. Ključno je usmjeriti našu kreativnost i planiranje prema onima koji ne vide vrijednost čitanja i pomoći im da shvate njegovo značenje. Knjižnice moraju imati ključnu ulogu u tome. Parafrazirajući naziv djela Ericha Fromma 'Imati ili biti', moj moto glasi 'Čitati i biti'!

Za kraj, popularno pitanje - planira li se povratak dana oprosta zakasnina?

Da, pitanje o povratku dana oprosta zakasnina često nam se postavlja i razumljivo je zašto. Posljednji put je oprost bio 2007. godine, a vjerujem da su iza odluke da se ne nastavi s tom praksom stajali pomna analiza i valjani razlozi. Ono što u ovom trenutku mogu reći je da maksimalno izlazimo u susret našim članovima i trudimo se na razne načine olakšati im korištenje usluga, poput zaustavljanja zakasnine kada dosegne 20 eura po knjizi. Istaknula bih da su za članove knjižnice naše usluge i programi besplatni te da nam je uvijek namjera omogućiti korisnicima kvalitetan i jednostavan pristup svim sadržajima. Kada preuzmem funkciju, svakako ću sa suradnicima detaljno razmotriti i ovo pitanje.