Treći roman Suzane Bosnić Majcenić odvodi nas na imaginarni otok Zalis, u zajednicu Domaćih koji, iako uživaju svoju izoliranost, ne mogu opstati ako ne prihvate Strance. Poveznica ova dva svijeta glavna je junakinja Olga koja, tragajući za odgovorima koji bi joj sadašnji život učinili razumljivijim, polako otkriva i integrira događaje iz prošlosti, stoji u najavi.

Naziv romana sugerira kako je sve oko nas nepostojano i krhko, te da se mnogi vrte u krug negirajući prolaznost. Upravo u tome Bosnić Majcenić pronalazi nit vodilju svog novog romana i traga za odgovorima koji potvrđuju identitet te propituju pojam autsajderstva.

Kako je urednica Jagna Pogačnik napisala u pogovoru, Prolazne pojave naslanjaju se na žanr distopije, u posljednje vrijeme vrlo primamljivog žanra za odlaganje svih onih frustracija koje nam stvara zbilja. Premda i ranije sklona koketiranju s fantastikom, Bosnić Majcenić distopiju ne koristi na taj način, premda se iz njezina romana može iščitati i zabrinutost i kritičnost. Njezina je priča, bez obzira gdje i kada se događala, iskaz čovjekove težnje za pripovijedanjem, slušanjem tuđih priča i uplitanjem u njih onih vlastitih. Na tome, uostalom, u nekom čudnom i istovremeno poznatom svijetu radi Greg, jedan od protagonista ovog romana, u trenutku kad mu je brak u krizi, a supruga Olga odlazi na otok i otvara Pandorinu kutiju prošlosti. Premda premrežen brojnim distopijskim motivima, u romanu će se i u takvom kontekstu otvoriti prostor za tematiziranje otoka kao prostora izoliranosti, nerazriješenih obiteljskih odnosa, sjećanja i suočavanja s prošlošću koja uvijek, bez obzira kakva bila, neumoljivo utječe na sadašnjost.

Prolazne pojave čitaju se i kao inteligentna igra u kojoj se jednim žanrom potiču neki drugi, u nemogućnosti da se ispripovijeda jedna, pravocrtna i istinita priča. Uvođenjem motiva koji roman čine dinamičnim i napetim, kao i mikrodionicama u kojima svoju ulogu imaju brojni sporedni likovi, izmjenama epizoda iz prošlosti i sadašnjosti, roman se fragmentizira, ali i ponovo sklapa u jednu, skladnu i logičnu cjelinu.  Osim temeljnog propitivanja odnosa života i pripovijedanja i prava na priču o vlastitom životu, autorica progovara i o aktualnom književnom trenutku u kojemu su konzumerizam i borba za profitom od književnog stvaranja načinili proizvodnju koja mora biti brza, bez obzira na kvalitetu. Upravo na to Bosnić Majcenić ne pristaje.

Suzana Bosnić Majcenić (1976., Split) dosad je u izdanju nakladničke kuće Funditus objavila zbirku kratkih priča Pod zemljom u velikim cipelama (2013.), romane Tolba (2015.) i Gruba ljubav (2017.). Najnoviji roman Prolazne pojave objavljen je krajem 2022. u izdanju Cekapea. Trenutačno sa suprugom živi u Meksiku (Santiago de Querétaro).