Iako danas živimo u najslobodnije vrijeme, barem što se tiče slobode govora u ovom dijelu svijeta, ona je i dalje ugrožena a pitanjima da li je društvena kritika piscima pravo ili obaveza, te da li je angažirana književnost prava književnost bavila se tribina koja je na Zagreb Book Festivalu okupila u četvrtak troje suvremenih pisaca iz Hrvatske i Austrije.
Tribina 'Pravo ili obaveza pisca?' dio je ZBF-ova programa večernjih razgovora posvećenih središnjoj festivalskoj temi 'fragilnosti', dok je fokus festivalskih predstavljanja na ovogodišnjoj zemlji partneru Austriji.
O trenutnom statusu stoljećima duge borbe za slobodu izražavanja na Ljetnoj pozornici Muzeja za umjetnost i obrt na tribini posvećenoj fragilnosti slobode govora razgovarali su istaknuti austrijski književnik Franz Hammerbacher, 'najurbaniji hrvatski pisac' Edo Popović i nagrađivana spisateljica i novinarka Slađana Bukovac.
Uvodno je temu najavio publicist, esejist i književni kritičar Boris Postnikov. Istaknuo je kako se ta tema nametnula kao aktualna jer je pitanje slobode govora, za koje se smatralo da je odavno apsolvirano, u današnje doba jačanja populističke desnice ponovno postalo polje zaoštrenih rasprava, te se opet otvaraju pitanja poput granice koja dijeli slobodu govora od govora mržnje ili one između satire i nedopustivog vrijeđanja.
Svoju motivaciju za angažirane književne i javne istupe prvi je iznio Popović, bivši urednik i novinar, autor 15 knjiga, koji piše angažiranu društveno-kritičku prozu te je kao pisac i intelektualac angažiran na javnoj sceni.
Popović je istaknuo kako on zapravo uopće ne vjeruje u angažiranu književnost: 'Moji su romani posljedica mog izravnog angažmana u nešto pa ako sam time, uvjetno rečeno, i izgubio ponešto na literarnosti, spreman sam na to kako bih napisao nešto što mislim da bi moglo nekoga zanimati', rekao je.
Temeljna je pretpostavka tribine da je sloboda govora i dalje ugrožena, a društvo, njegovi pojedinci, umjetnici i intelektualci suočeni s novim izazovima.
Pitanja koja se nameću su: Koliko smo svjesni cenzure i autocenzure te u kojim društvenim mehanizmima počiva njezin korijen? Koliko je granica slobode govora u medijima ograničena oglašivačima te koliko se umjetnost trudi biti lijepa i prihvatljiva, a koliko autentična? Je li upravo zbog te osvojene i podrazumijevajuće slobode govora pisana riječ izgubila svoju težinu i, u konačnici, je li sloboda govora piscima pravo ili obaveza?
Evidentni pad društvenog utjecaja pisaca Popović vezuje uz epohu. 'Nije to samo specijalitet Hrvatske, mi živimo u vremenu potpune trivijalizacije ama baš svega, u vremenu u kojemu je sve potpuno izokrenuto, a uloga pisca se potpuno promijenila', rekao je.
S njim se složio i austrijski književnik Hammerbacher. 'Izgubio se autoritet pisca i to ima veze s tim što su ovo histerična vremena u kojima se sve polarizira', rekao je. Opasnost u toj polarizaciji je ta da se oni koji se drže 'izvan' marginaliziraju i ne shvaća ih se ozbiljno.
'Mi danas živimo u kulturi koja nam omogućuje da imamo gomilu mišljenja koja cirkuliraju ali o njima ne postoji rasprava, nema debate. To je problem našeg vremena. Uloga pisca je drugačija od one običnih ljudi, mi jednostavno moramo ponuditi drugačiji pogled na svijet', istaknuo je Hammerbacher, koji unutar austrijske književnosti slovi kao sakupljač ekstremnih pripovijedaka.
vezane vijesti
Na hrvatski su prevedene njegove knjige 'Brodski dnevnik' i 'Bravo Hotel', "napisane na zanimljivoj žanrovskoj granici feljtona, dnevnika i literarizirane reportaže".
Na pitanje uloge pisca u društvenoj kritici osvrnula se i Bukovac, koja piše o društvenim anomalijama. 'Ja ne vjerujem u obavezu pisanja o društvu. Ne pišem iz obaveze, nego iz potrebe, a to je potpuno drugačije', rekla je.
No, ne smatra da postoji neutralna distancirana pozicija spram društveno-političkog ili ideološkog konteksta u kojemu piše: 'Ništa nije moguće iz neutralne pozicije, iz neutralne pozicije nemoguće je i živjeti a kamoli pisati', rekla je Bukovac, nagrađivana spisateljica i novinarka HRT-a kojoj je upravo objavljen treći roman 'Stajska bolest'.
Popović, Hammerbacher i Bukovac troje su od stotinjak istaknutih domaćih i stranih gostiju trećeg izadnja Zagreb Book Festivala, koji od 22. do 28. svibnja donosi u MUO-u, klubu Vinyl i Kinu Tuškanac pedesetak događanja, predavanja, predstavljanja knjiga, glazbenih nastupa i filmskih projekcija.
Programski naglasak ove je godine upravo na programu tribina, koje u večernjim satima zaključuju svaki festivalski dan razgovorima o 'našim svakodnevnim fragilnostima' – ravnopravnosti, društvenih sustava, dijaloga o vrijednostima, virtualnih identiteta i drugima.
U nastavku programa, u petak 26. svibnja, tribina 'Isus Krist Komunist i ostali režimi' bavit će se fragilnostima dijaloga o vrijednostima, u subotu program donosi tribinu o fragilnostima početaka 'Prognani iz djetinjstva', dok će festival u nedjelju zaključiti razgovor 'Black Mirror – Alternativna prisutnost' o fragilnostima virtualnih identiteta.
