Na koji način možemo produljiti svoj životni vijek, vječno je pitanje na koje svi žele odgovor.

Bogati su tako spremni na sve da bi što dulje živjeli pa smo nedavno mogli saznati da je američka visoka klasa pokrenula sasvim novi trend u medicini angažiranjem privatnih zdravstvenih timova, koje plaćaju i do 60 tisuća dolara godišnje, a sve s ciljem osiguravanja starosti sa što manje zdravstvenih teškoća i odlazaka u bolnicu. Mnogi su tako spremni potrošiti desetke tisuća dolara na personaliziranu zdravstvenu njegu da bi si osigurali dulji i kvalitetniji život.

Na nedavno održanom Hrvatskom kongresu medicine životnog stila na splitskom Medicinskom fakultetu, u organizaciji Hrvatske udruge za medicinu životnog stila, bilo je riječi o dugovječnosti, ali i o alatima uz pomoću kojih to možemo postići.

Naime kronične nezarazne bolesti najčešći su uzrok smrti u svijetu i svakodnevno ugrožavaju živote milijunima ljudi, a čak 70 do 80 posto svih izdataka za zdravstvenu skrb odlazi upravo na njihovo liječenje.

Važnost prevencije nastanka bolesti

Jedan od vodećih stručnjaka u ovom području, dr. sc. Sebastijan Orlić ističe da sami možemo dramatično poboljšati kvalitetu svojih života i povećati izglede za zdravu dugovječnost.

'Danas u literaturi poznajemo 12 obilježja starenja, od kojih je jedna neuobičajeno važna i utjecajna - kronična upala niskog stupnja. Razine upalnih procesa direktna su posljedica (ne)kvalitete životnog stila koji živimo, a znanstveno je dokazano da metaboličko zdravlje i kontrola upalnih procesa imaju svoja četiri glavna pokretača/parametra: redovna i ciljana tjelesna aktivnost, s uključenom i mišićnom i metaboličkom (kardio) komponentom; individui prilagođena, energetski usklađena i nutrijentima bogata prehrana, optimalna arhitektura i trajanje sna te stress management', ističe Orlić.

Genetika zasigurno ima svoju važnost, dodaje Orlić, ali u većini ključnih parametara povezanih s dugovječnosti ne igra presudnu ulogu. Prateći generalne preporuke stručnih autoriteta i zatim isprobavanjem na sebi s ciljem otkrivanja te individualne, jedinstvene dobitne formule, uistinu možemo povećati izglede za duži i zdraviji život.

'Medicina i znanost dugovječnosti imaju cilj pomaknuti fokus skrbi s liječenja nastale bolesti na prevenciju njenog nastanka, pritom propagirajući zdravo starenje. Napredne svjetske klinike za dugovječnost ciljaju na poboljšanje i kvalitete i produljenje trajanja života koristeći multidisciplinarni pristup temeljen na intervencijama koje se odnose na životni stil, a sve kako bi se spriječilo da se određena bolest uopće pojavi. Danas dokazano znamo iz zdravstvenih istraživanja na ljudima da je prevencija nastanka bolesti najbolji prediktor zdrave dugovječnosti', rekao je Orlić, a njegovi kontinuirani napori u podizanju svijesti o prevenciji kroničnih bolesti donijeli su mu brojna priznanja i nagrade u zdravstvenoj zajednici.

Prema fenomenu plavih zona, malih i često izoliranih zajednica u kojima živi neuobičajeno velik broj ljudi s preko sto godina, objašnjava on, možemo zaključiti da genetika igra nezanemarivu ulogu, ali dominacijom modernog životnog stila i prehrambenog okruženja vidimo da je životni stil zasigurno taj koji igra presudnu ulogu.

'Ljude dugovječnima čine zdravi i konstruktivni međuljudski odnosi, prehrana koja se temelji na lokalnim i sezonskim namirnicama te je prvenstveno energetski usklađena s potrebama pojedinca, kao i redovna tjelesna aktivnost. Ljudi u plavim zonama ogroman dio godine su u pokretu - hodaju uzbrdo, rade poslove koji nisu sedentarni, velik broj sati provode na otvorenom i suncu - uz niske razine stresa te kvalitetan i dovoljno dugačak san. Sve navedeno predstavlja četiri stupa zdrave dugovječnosti za koje vidimo i prema znanstvenoj literaturi da su izgledno najutjecajniji parametri za vjerojatnost njenog ostvarivanja', ističe.

Mnoge dominantne bolesti imaju svoje uzroke u životnom stilu

Po znanstvenoj literaturi, ali i praktičnim saznanjima, kaže Orlić, vidljivo je da je najbolja karta za zdravu dugovječnost - prevencija nastanka bolesti.

'Dakle želimo usvojiti navike kao učinkovite strategije za to da do bolesti ni ne dođe. Velika većina danas dominantnih bolesti ima svoje uzroke u životnom stilu, što zapravo znači da do većine njih nije moralo doći, ali nas je kao modernu civilizaciju u tom smjeru odvela dramatična i brza promjena životnog stila, dominantnog u civilizaciji. Posljedice energetskog disbalansa, prvenstveno kroz pretjerano visok kalorijski unos konzumacijom ultraprerađene, natprirodno ukusne hrane, vidimo oko sebe svakog dana. Uz pandemiju pretilosti, tj. povećanog udjela masnog tkiva, postoji paralelna epidemija sarkopenije, tj. propadanja mišićne mase. Upravo su mišićna masa i snaga najbolji prediktori zdrave dugovječnosti koju imamo na raspolaganju, prema literaturi najvišeg ranga vrijednosti dokaza', upozorava naš istaknuti stručnjak.

Dodaje i da se čini da se metabolizam čovjeka statistički značajno ne usporava do 60-ih godina života.

'Ipak, većina ljudi, što su kronološki stariji, teže održava zdravu tjelesnu kompoziciju i masu. Izgledno je tajna u činjenici da se sve manje krećemo što smo stariji i da gubimo mišićnu masu, što zatim direktno utječe na 'usporavanje' metabolizma i samim time na teže mršavljenje. Kvalitetan životni stil u dobroj mjeri može doskočiti ovom scenariju', rekao je Orlić.

Međutim, zdravlje je, nažalost, za mnoge vrlo nisko na listi prioriteta.

'Moderan životni stil je užurban, pun stresa i obaveza, a zdravlje je jako nisko na listi. Nažalost, edukacija o važnosti parametara koje ste spomenuli u pitanju je na vrlo niskim granama, stoga su motivacija i osvještavanje o tome u pravilu također niski. Mit je da je tzv. zdrava prehrana skuplja od danas dominantne, ali je činjenica da nije toliko dostupna ni praktična kao sveprisutna procesirana hrana niskih nutritivnih vrijednosti. Također, danas postoje centri za vježbanje diskontnih cijena te potpuno besplatni sadržaji koje građani mogu konzumirati, a ključno je osvijestiti prioritete', kaže on.

Prema njegovu mišljenju, edukacija je daleko najvažniji i najutjecajniji parametar u tom procesu.

'Tada puno pitanja dobije svoje odgovore i tada se više san ne smatra gubitkom vremena, redovna tjelesna aktivnost nekakvim luksuzom, a uravnotežena, nutritivno bogata prehrana nekim trendom ili tzv. dijetom - kada sve navedeno postane navika i 'novo normalno', tada su naše metaboličko zdravlje i dugovječnost (uglavnom) u našim rukama', kaže.

Upozorio je i na nezdrave navike najmlađih generacija te pojavu pretilosti kod djece.

'Roditelji moraju i trebaju biti primjer svojoj djeci, a koja u pravilu kopiraju navike svojih prethodnika. Anegdotalno često čujemo da mnogo djece jednostavno ne želi jesti voće i povrće, ali statistike pokazuju da svaka treća odrasla osoba u EU na dan ne pojede nijednu porciju (šaku) voća i povrća, a preporučena dnevna količina jest pet! Očekivati dobro metaboličko zdravlje djece uz dugotrajno sjedenje i boravak pred ekranima te ovakvo prehrambeno okruženje i prevladavajuće navike roditelja - nije realno', dodaje.

Ističe i da u javnosti ima velik broj zabluda i mitova kad se radi o prehrani i mršavljenju.

'Danas najpopularniji mitovi (koji su u potpunosti znanstveno pobijeni) oni su koji govore da ugljikohidrati debljaju, da obroci nakon 18 sati debljaju, da 16 sati posta omogućuje duboku autofagiju i da moramo na dijetu kako bismo uspješno smršavili. Apsurdno je velik broj prehrambenih mitova koji kolaju po medijskom prostoru i društvenim mrežama, ali se navedeno neće tako skoro promijeniti', rekao je.

Još jednom naglašava da je najbolji recept koji postoji za produljenje životnog vijeka - prevencija nastanka bolesti.

'Konkretni faktori - poput mišićne snage, kardio-metaboličke funkcije mjerene parametrom vršnog primitka kisika (VO2max), prosječnog broja koraka, kvalitetnog stress managementa, dovoljno kvalitetne duljine i arhitekture sna te više puta spominjanih režima prehrane i tjelesne aktivnosti - zapravo stoje u službi prevencije nastanka kroničnih nezaraznih bolesti te direktno povećavaju šanse za zdravu dugovječnost. Homo sapiens se kroz svoju evoluciju naučio tražiti prečice i lakša rješenja, a u tom su kontekstu najpogodniji suplementi, ali poučeni dosadašnjim iskustvima, male su šanse da ćemo pronaći tzv. molekulu dugovječnosti i time se spasiti od truda i posvećenosti koju bismo trebali uložiti. Ne postoje prečice do zdrave dugovječnosti, iako treba uvijek ostati otvoren prema budućim saznanjima', zaključio je Orlić.