Stabla hibiskusa dio su velikog roda cvjetnica koji uključuje preko 200 sorti, od kojih su neke jestive, a neke nisu. Također se razlikuju po uvjetima u kojima uspijevaju pa tako neke sorte najbolje uspijevaju na vrućini dok su neke otporne i mogu bez problema izdržati hladnoću.

Hibiskus je biljka male do srednje veličine koja se može orezati kako bi izgledala poput grma ili se stabljike mogu ispreplesti, što mu daje izgled stabla. Dobro održavano stablo hibiskusa može narasti i do 2,5 metara visine, a tamnozeleno lišće dugačko je 10 do 15 centimetara s nazubljenim rubovima i obično je u obliku srca. Ovisno o sorti, lišće može imati duboke režnjeve.

'Zdrav hibiskus ima velike i upadljive cvjetove s najmanje pet latica i središnjom stabljikom koja sadrži i muške i ženske dijelove cvijeta', objašnjava Nandita Godbole, botaničarka i krajobrazna arhitektica.

Gdje uzgajati hibiskus

U nešto toplijim krajevima hibiskus možete držati vani cijele godine. Ako se nalazite na području s nižim temperaturama, najbolje ga je tijekom zimskih mjeseci premjestiti na zatvoreno. Hibiskus porijeklom iz tropskih krajeva raste kao trajnica u toplijim područjima, onim onima u kojima temperatura noću ne pada ispod 10 stupnjeva.

'Može dobro uspijevati u staklenicima, ali uspijeva i na otvorenom. U hladnijim područjima raste kao jednogodišnja biljka i mora se saditi svake godine', objašnjava Godbole.

Kako uzgajati hibiskus

Hibiskus ne proizvodi održivo sjeme. Rasadnici proizvode zdrave biljke iz 'matične biljke' cijepljenjem ili zračnim slojevima, a ti načini znatno su pouzdaniji i uspješniji od pokušaja uzgoja iz sjemena ili razmnožavanja. Ovisno o temperaturi koja prevladava na određenoj lokaciji, hibiskus se može posaditi izravno u zemlju ili ga se možete staviti u lonac ili uzdignutu gredicu. U svakom slučaju, prema riječima stručnjaka, valja se pobrinuti da bude na području s puno svjetlosti. Naime, dok neke sorte mogu uspjeti na punom jutarnjem suncu s popodnevnom hladovinom, većina preferira puno izravne svjetlosti. Imajući to na umu, Godbole preporučuje odabir mjesta za sadnju koje ima šest do osam sati izravne svjetlosti i dovoljno cirkulacije zraka. Također, ako je na tom područje prevruće ili ako se tlo prebrzo osuši, trebat će ga češće zalijevati.

Hibiskusu je potrebno tlo koje dobro drenira jer ne voli biti u gomili vode. Što se tiče prihranjivanja, najbolji izbor su dobro izbalansirana (s jednakim količinama dušika, fosfora i kalija) i specijalizirana gnojiva kreirana posebno za njega.

Savjeti koje je dobro znati prije sadnje

Ovoj je biljci važno dati dovoljno prostora prilikom sadnje. Stručnjaci preporučuju kopanje rupe koja je duboka malo manje od pola metra te široka nešto više od pola metra kako bi se korijenju osigurao prostor prije nego što se taj dio napuni kompostom. Također je potrebno osigurati razmak od otprilike 1,5 metara između svake biljke kako bi se omogućilo dovoljno mjesta za rast grana.

No pružanje dovoljno prostora za rast nije jedina stvar koju treba uzeti u obzir pri sadnji. Prema riječima stručnjaka, nametnici se javljaju na hibiskusu ako mu je korijenje mokro ili ako su dvije biljke posađene preblizu jedna drugoj ili nekoj drugoj biljci. Najčešće probleme izazivaju štitaste uši koje ga prekrivaju bijelim pamučnim mrljama, a zbog njih postaje osjetljiv i na lisne uši, mrave i štitaste moljce. Navalu nametnika moguće je kontrolirati određenim pesticidima, ali i pozivanjem korisnih insekata u vrt, kao što su bubamare, i/ili obrezivanjem kako bi se poboljšala cirkulacija zraka.