Burnout ili sindrom izgaranja na poslu, osjećaj ekstremnog stresa uzrokovanog radom, istraživači proučavaju već desetljećima, sve češća je pojava u suvremenom načinu života, a sada je napokon klasificiran i postao legitimna medicinska dijagnoza
Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je burnout u svoj priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11), kojega će odsada zdravstveni djelatnici moći dijagnosticirati kao bolest. Pojavljuje se u odjeljku o problemima vezanima za zapošljavanje ili nezaposlenost.
Kako bi liječnik nekome mogao dijagnosticirati burnout, navodi se u priručniku, osoba mora pokazivati sljedeće simptome:
- osjećaj manjka energije ili iscrpljenost
- povećanje mentalna distanciranosti od posla, osjećaj negativnosti ili cinizma u prema poslu
- smanjena profesionalna učinkovitost
vezane vijesti
-
![Stručnjaci poručuju: Ne bacajte novac na vitamine i dodatke prehrani, evo što trebate činiti ako želite smanjiti rizik od demencije]()
Stručnjaci poručuju: Ne bacajte novac na vitamine i dodatke prehrani, evo što trebate činiti ako želite smanjiti rizik od demencije
-
![Svi znaju za hygge, ali jeste li čuli za gokottu? Život bi vam navodno trebala učiniti ljepšim]()
Svi znaju za hygge, ali jeste li čuli za gokottu? Život bi vam navodno trebala učiniti ljepšim
-
![Pucate po šavovima na poslu? Niste jedini, sve više Hrvata pati od sindroma izgaranja, a psihijatrica otkriva kako si pomoći]()
Pucate po šavovima na poslu? Niste jedini, sve više Hrvata pati od sindroma izgaranja, a psihijatrica otkriva kako si pomoći
Prije nego proglase burnout, navodi se u dokumentu, liječnici moraju isključiti postojanje nemogućnosti prilagodbe, tjeskobe ili poremećaja u raspoloženju kod pacijenta.
Dijagnoza je ograničena na radna okruženja i ne bi se trebala primjenjivati na druge životne situacije.
Burnout se proučava već desetljećima
Iako je pojam burnouta već jako dugo poznat, radilo se o nejasnom kulturološkom konceptu koji se suprotstavljao svakom pokušaju stvaranja konsenzusa i određivanja definicije s kojom bi se svi znanstvenici mogli složiti.
Prema pregledu literature iz 2017. objavljenom u časopisu SAGE Open, formalnim proučavanjem stanja sagorijavanja prvi se počeo baviti psiholog Herbert Freudenberger koji je znanstveni članak na ovu temu objavio daleke1974. godine.
Tijekom sljedeća četiri desetljeća, navode autori tog pregleda Linda i Torsten Heinemann, pojavile su se stotine studija o ovoj temi. Iako je jedan od najčešće raspravljanih problema mentalnog zdravlja u današnjem društvu, primjećuju autori pregleda, burnout nije smatran stvarnim mentalnim poremećajem.
Heinemanns je uvjeren kako je jedan od glavnih razloga za ovo usmjerenost većine istraživanja o burnoutu na 'uzroke i povezane čimbenike', a ne na pokušaje da se razviju specifični dijagnostički kriteriji, što je dovelo do 'neodređenosti i dvosmislenosti' oko koncepta burnouta.
Kao još jedna velika prepreka za proglašavanje burnouta bolešću, navode autori pregleda, pokazala se nemogućnost istraživača za razlikovanje depresije i burnouta.
