Nije nepoznato to da nas kreativne aktivnosti čine sretnijima. Jeste li i vi primijetili koliko su vam dragi predmeti koji ste sami izradili, poput npr. zgodnog komada nakita ili šala koji ste ispleli, bez obzira na nespretnost izrade?
Jeste li i vi osjetili ponos kad ste uspjeli sami napraviti svečani ručak za obitelj, čak i ako nije ispao jednako savršen kao u receptu? Bez obzira na konačan rezultat, postoji nešto posebno što prožima te predmete i iskustva i čini ih iznimno vrijednima zbog truda koji smo uložili u njih. Zbog čega nam takve stvari jako puno znače?
Riječ je o posebnom psihološkom fenomenu koji otkriva na koji način trud što smo ga uložili u neku aktivnost može oblikovati naše osjećaje i percepciju njene vrijednosti.
Zove se Ikein efekt i da, nazvan je po svjetski poznatom švedskom proizvođaču namještaja i predmeta za dom, a koji zahtijeva i vještinu sastavljanja od svojih kupaca (ili u krajnjem slučaju imate opciju platiti usluge slaganja namještaja), piše Forbes.
Naime, prema ranijem istraživanju Cognitiona, Ikein efekt opisuje veću vrijednost koju ljudi pridaju predmetima što su ih djelomično sami izradili ili sastavili. Glavni aspekt ovog fenomena je kognitivna pristranost - pri čemu napor i osobno ulaganje povećavaju percipiranu vrijednost i privrženost predmetu. Zbog naše pristranosti čin sastavljanja namještaja, pripreme obroka ili izrade jednostavnog pletenog šala i platnene torbice može dovesti do toga da više cijenimo taj proizvod. Fascinantno je to da u pitanju nije samo sentimentalna privrženost - povezana je s posve mjerljivim povećanjem iznosa koji su pojedinci spremni platiti za kreacije koje su sami izradili u usporedbi sa sličnim konfekcijski napravljenim predmetima.
Prema studiji Cognitiona, Ikein efekt povezan je s tri psihološka mehanizma:
Opravdanje napora: Kada ljudi ulažu značajan trud u neki zadatak, doživljavaju kognitivnu disonancu ako se ishod ne cijeni, pa su zbog toga skloni 'napuhati' vrijednost onog što su sami stvorili.
Davanje veće vrijednosti: Ljudi pridaju veću vrijednost stvarima samo zato što ih posjeduju. Kada je pritom uključen osobni napor, taj se osjećaj pojačava - što dovodi do veće percipirane vrijednosti.
Osjećaj postignuća: Dovršavanje izazovnog zadatka ili projekta daje pojedincima osjećaj ponosa i postignuća.
Evo kako se očituje Ikein efekt
Ako ste i sami sastavljali namještaj iz Ikee, scenarij vam je dobro poznat: uz debelu 'skriptu' s uputama vjerojatno ste cijelo poslijepodne sastavljali komad namještaja uz nervozu i pokoju psovku dok npr. ormarić nije postao stvarnost. Iako nesavršen, vjerojatno vam je jedan od najdražih u odnosu na sve ono (možda i puno kvalitetnije i skuplje) što imate otprije. Istraživanje objavljeno u Journal of Consumer Psychology pokazuje da će ovo iskustvo vjerojatno biti isto kod svakoga tko je bio uspješan u izradi nečega jer svi razvijamo privrženost onome što sami napravimo. Prema autorima, trud i vrijeme koje pritom ulažemo uvelike povećavaju našu percepciju vrijednosti tih predmeta. Čak u tolikoj mjeri da često gledamo na naše kreacije na amaterskoj razini kao na one koje su izradili stručnjaci.
Ovaj psihološki fenomen može imati različite manifestacije, no temeljni princip je jednostavan: kada uložimo vrijeme, trud i sebe u nešto, skloni smo to više cijeniti.
Užitak i zadovoljstvo
Dakako, to nije ograničeno na ručno izrađene predmete - užitak i zadovoljstvo koje izvlačimo iz bilo koje aktivnosti mogu se znatno povećati ako aktivno sudjelujemo u njenom stvaranju ili održavanju. Bez obzira o čemu je riječ, trud koji ulažemo može joj povećati vrijednost.
Istraživanja su pokazala i da međuljudski odnosi napreduju ulaganjem u njih - zajednički napori da izdržimo i ono loše mogu učiniti odnose ispunjenijima, kao i npr. bavljenje hobijima i osobnim projektima.
U svakom slučaju, Ikein efekt pokazuje nam da jako cijenimo ono što stvaramo. Stoga ako mislite da je vaš hobi 'glup', 'djetinjast' ili 'gubitak vremena i novca', to nije točno jer svaki pothvat, koliko god mali bio, ima potencijal postati neprocjenjiv izvor ponosa i veselja.