Najnovija analiza Nacionalnog indeksa sreće (NIS) prema dobnim skupinama pokazuje da razina sreće pada s godinama, najviša je razina indeksa od 72,8 bodova zabilježena kod najmlađih između 15 i 24 godine, a snižava se u svakoj sljedećoj dobnoj skupini pa kod najstarijih, iznad 65 godina, iznosi 15 bodova manje, ili 57,5 bodova.

"To je hrvatska specifičnost, dok svjetska istraživanja pokazuju drugačiji trend. U svijetu je sreća najveća kod najmlađih, u srednjim godinama pada, ali u starijoj dobi opet raste, jer se starije osobe bolje nose sa stresom i problemima. No, razina sreće u Hrvatskoj konstantno pada kako se životni vijek povećava", ističu analitičari magazina Banka u današnjem priopćenju o NIS-u.

Trend koji je u Hrvatskoj obratan od onoga u svijetu objašnjavaju činjenicom da je u posljednjih 20 godina velik broj ljudi u punoj radnoj snazi otišao u mirovinu.

"Kako je statistički poznato da je nešto više od polovice svih umirovljenika mlađe od 65 godina, njihov je utjecaj na sreću starijih presudan. I dok ekonomisti analiziraju posljedice demografskog starenja stanovništva na tržište rada, mirovinski i zdravstveni sustav, istraživanje Nacionalnog indeksa sreće pokazuje da živimo dulje, ali ne i kvalitetnije", navodi se u priopćenju.

Po podacima popisa stanovništva 2011., koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku, prosječna očekivana životna dob u Hrvatskoj znatno se povećala, a time i udio stanovništva starijeg od 65 godina.

Povećana životna dob ukazuje na bolju kvalitetu života pa bi najnoviji podaci trebali biti dobra vijest za Hrvatsku.

Iako još ispod europskog prosjeka, prosječan stanovnik Hrvatske danas doživi 73,5 godina, a stanovnica gotovo 80, proizlazi iz podataka DSZ-a.

No, uz produženi životni vijek, manje je novorođenih pa se prosječna starost stanovništva povećala.

Riječ je o demografskom starenju stanovništva koje nije hrvatska specifičnost, no ono što nas izdvaja od svjetskih trendova jest to da je kvaliteta života starijih u Hrvatskoj najniža, navodi se u priopćenju o Nacionalnom indeksu sreće.

Analiza tog indeksa pokazuje da je kod najmlađih između 15 i 24 godine zabilježena najviša razina indeksa - 72,8 bodova, te da se snižava u svakoj sljedećoj dobnoj skupini - u skupini 25-34 godine iznosi 67,07 bodova, 35-44 godina 64,77 bodova, 45-54 godina 61,14 bodova, 55-64 godina 59,49 bodova, a u skupni 65 godina ili više iznosi 57,46 bodova.

NIS je kompozitni indeks od devet komponenti, kontinuirano se prati na mjesečnoj razini od veljače 2010. godine, a istraživanje provode magazin Banka, agencija Hendal i Allianz Zagreb.