Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti Svjetske zdravstvene organizacije, glavni kriterij za izgaranje nije nužno preopterećenost poslom jer može biti posljedica i manjka izazova.

Izgaranje je kroničan stres na radnom mjestu koji može rezultirati osjećajem iscrpljenosti i osobu udaljiti i učiniti ciničnom na poslu. Kad doživite izgaranje od stresa na poslu, možete zaboraviti kako bi se trebali osjećati u slobodnim danima, a možete razviti i loše navike tijekom vikenda zbog kojih ćete se u u ponedjeljak ujutro osjećati još iscrpljenijim i skrhanim.

Stručnjaci iz područja vezanih za karijere u suradnji s psiholozima pozabavili su se vikend navikama koje dodatno pojačavaju sindrom izgaranju na poslu i otkrili metode borbe protiv toga.

Previše živite za vikend

Sasvim je normalno imati nešto čemu se radujete u svojim slobodnim danima, ali kad vam oni postanu jedini dio tjedna za koji živite, nije dobro. Razmišljanje svedeno na 'sve ili ništa' može biti znak temeljitog izgaranja. 'Mrzim ponedjeljak' ili 'Hvala Bogu da je petak', mogu zvučati kao simpatične doskočice, ali ono što njima govorite sami sebi je: '80 posto mog života je potpuna katastrofa'' objašnjava za Huffington Post klinički psiholog Ryan Howes.

'Razdjeljivanje tjedna i razmišljanje o poslu kao nečemu lošem, a o vikendu kao nečemu dobrom, samo pridonosi problemu, jer cijeli vikend provodite u strepnji od povratka na posao u ponedjeljak, gunđajući i žaleći zbog toga', kaže Howes.

Kako si pomoći?

Vratite vikend natrag u svoj tjedan i određeno vrijeme provodite negdje drugdje. 'Fantastično je ako su vam vikendi ispunjeni druženjima s prijateljima, odmorom i nešto pustolovina', kaže Howes i savjetuje da razmislite kako da to postane dio i vašeg radnog tjedna i kao primjere navodi doručke s prijateljima ili odlaske u knjižaru za vrijeme pauze za ručak.

'Kad im posao isiše život, 'ljudi moraju hraniti dušu', kaže bračna i obiteljska terapeutkinja Adriana Alejandre. Pomoći može okruženje sa zabavnim ljudima ili pokušaj traženja nečega novoga što može potaknuti radoznalost.

Osjetite li da vam posao nije dovoljno izazovan i da ste izgorjeli od manjka izazova, ispunjenje možete pronaći i drugdje. Vrijeme vikenda možete iskoristiti za energičniji dodatni posao, volontiranje ili neki umjetnički projekt, nešto zbog čega ćete se osjećati angažiranije.

Ne možete prestati razmišljati o poslu i stalno se iskaljujete zbog toga

Neprestano žaljenje zbog groznih kolega i nadređenih preko vikenda možete osjetiti kao trenutno oslobađanje od stresa, ali dugoročno vam to samo pogoršava situaciju.

'Kad ne možete izbaciti taj osjećaj iz grudi i nastavljate izražavati negativne emocije, niste našli ispušni ventil, već duboko razmišljate, zaglavili ste u tome, zadržavate kivnost, a to znači da vaš ispušni ventil nije učinkovit', objašnjava Howes.

Kako si pomoći?

Postanite samosvjesni i razmišljajte u novim okvirima. 'Što mogu učiniti u vezi s tim?' je pitanje koje može naša razmišljanja smjestiti u nove okvire, kaže Howes, jer zaposlenici koji se to pitaju preusmjeravaju energiju koju troše na žaljenje na nešto produktivno. 'Ispušni ventil treba biti početak procesa rješavanja problema, a ne sam sebi cilj', kaže Howes.

Wilding predlaže brain-dumping rituale u kojima koristite reflektivna pitanja za razmišljanje o svom radnom tjednu, a koji vam mogu pomoći zaključiti radni tjedan i upuštanje u vikend.

'Primijetila sam da se puno ljudi slomi tijekom vikenda i oni doista to vrijeme nemaju za smanjivanje pritiska', kaže WIlding.

Neka od pitanja koja si možete postavljati u ovom ritualu su ona koja vam pomažu razmišljati o onome što je bilo dobro, poput 'Što sam postigla ovaj tjedan?', 'U čemu sam napredovala?', 'Što bih željela poboljšati?'. Međutim, to mogu biti i pitanja za razmišljanje unaprijed, poput 'Što mogu naučiti iz ovoga za ubuduće?'.

'Priuštite li si emocionalno i mentalno zaključivanje, nećete dozvoliti vašim razmišljanjima o poslu da vam vise nad glavom i budu ta prožimajuća stvar koja vas proganja cijelog vikenda', objašnjava Wilding.

Potpuno ste isključeni, čak i u slobodno vrijeme

Kada doživite izgaranje i nađete se u tunelu u kojem vidite samo posao, posao i posao, možete se naći u problemu s uključivanjem u vanjski svijet vikendom.

'Često srećem ljude koji su zatrpani običnim životnim stvarima koje moraju ili žele raditi, a tijekom vikenda se samo isključe tako da to vrijeme ne iskoriste čak ni za okrijepu', kaže Wilding i objašnjava kako su ili na neki način hipnotizirani Netflixom ili se beskrajno pretrpavaju hranom i rade slične stvari kako bi zaobišli i izbjegli sve drugo.

Kako si pomoći?

Radite sve s namjerom. Ne mora to značiti da se ne možete opustiti na kauču gledajući filmove, nego da razmislite i napravite plan. 'U redu je i ako bingate na Netflixu s nekim konkretnim razlogom i znate što ćete time dobiti, sve dok je to vaš osobni izbor', kaže Wilding i dodaje da razlozi poput 'samo se želim isključiti iz svega' ili 'samo se želim zatvoriti u svoju pećinu i sakriti od svijeta' nemaju najzdraviju namjeru.

Tehnologija kontrolira vas, a ne obrnuto

Kad vam je pametni telefon stalno u blizini, možete se osjećati stalno dostupni svome šefu čak i kad to službeno niste. Vjerojatno ste se uhvatili i kako provjeravate elektronsku poštu ili nesvjesno radite podsjetnike da je provjerite.

Prvo što trebate napraviti je prepoznati otkuda ta potreba da ste stalno dostupni dolazi. ‘Obično je utemeljena na strahu. Zbog toga je tako stresno, jer se ljudi boje. Boje se da će propustiti nešto. Boje se da će zaostajati. Boje se da će kad se vrate biti nespremni’, kaže Howes.

Kako si pomoći?

Napravite granice za vrijeme u kojem ste dostupni i podijelite s drugima svoja očekivanja. Ako vas na stalnu dostupnost tjera strah potaknut pitanjem ‘Što ako me trebaju?’, osvijestite kako takvo razmišljanje može ovjekovječiti cikluse izgaranja. ‘Ako su uvijek ovisili o vama, ako im odgovarate ili vas angažiraju u vaše slobodno vrijeme, omogućujete im i dalje da se oslanjaju na vas’, kaže Alejandre i napominje da je borba protiv te anksioznosti vrlo važna stvar.

‘Čak i ako morate biti dostupni, možete iskazati svoju namjeru o tome koliko ćete dopustiti da posao zauzima vaš vikend’, predlaže Wilding i dodaje: ‘Da, morate biti dostupni, a vi na to morate postaviti parametre’.

Jednom kad postavite sebi granice, možete podijeliti svoje parametre s drugima. ‘Budite jasni po pitanju svog radnog vremena, kad ćete biti dostupni, kad ne želite biti dostupni i vremenski okvir u kojem ćete se nekome povratno javiti’, kaže Wilding.

Uzrok izgaranja niste uvijek isključivo vi, ali morate pronaći snagu i mijenjati ono što možete

Sasvim je razumljivo da neki od čimbenika koji pridonose izgaranju, poput zahtjevnih šefova i nerazumnih rokova, nisu uvijek pod vašom kontrolom, ali i to vam može biti signal da trebate mijenjati neke stvari koje ne funkcioniraju. Kada uđete u trag sustavnom izvoru toksičnosti koji uzrokuje izgaranje, morate dobro odvagnuti je li ostanak na tom poslu vrijedan vašeg mentalnog zdravlja. Možda ćete morati porazgovarati sa šefom o njegovim očekivanjima ili preispitati svoje prioritete u karijeri.

Dotada trebate imati na umu da je povratak vikenda u vašim rukama, ali ne možete čekati da se dogodi samo od sebe nego trebate aktivno pristupiti rješavanju stresa prikupljenog na poslu.