Mala je količina sunčeva zračenja dobrodošla, neophodna je za sintezu vitamina D, čime se pospješuje apsorpcija kalcija, nužnog za gradnju kostiju. Iako se u zimi zbog nedostatka sunčeve svjetlosti možemo osjećati depresivno te doživjeti sezonski depresivni poremećaj koji pogađa oko 10 posto stanovništva, znanstvenici već godinama upozoravaju na oštećenja ozonskog sloja u atmosferi, zbog čega sve veća količina UV zraka dopire do površine Zemlje, a time se pak povećava jačina sunčeva zračenja sa svim svojim negativnim posljedicama. Najgora od svih svakako je melanom, odnosno karcinom najpoznatiji kao rak kože.

Kako u Zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar upozorava prim. dr. sc. Branislava Resanović, od štetnih zraka sunca i visokih temperatura u ljetnim mjesecima najviše se trebaju čuvati djeca, osobe starije dobi, kronični bolesnici i osobe koje rade na otvorenim prostorima.

To konkretno znači da u takvim danima treba izbjegavati boravak na otvorenom, paziti da izlazak iz hladnog prostora na vrućinu bude postepen, piti dovoljno tekućine i jesti lako probavljivu hranu, nositi prozračnu odjeću, obuću i šešir te izbjegavati jače fizičke aktivnosti odnosno ostaviti ih za rano jutro ili predvečer kada temperature nisu na vrhuncu.

U tom periodu najpametnije bi bilo izbjegavati boravak na otvorenom od 10 do 17 sati, a ako morate izaći, pripazite da nanosite kremu za sunčanje i svu primjerenu opremu.

'Kad govorimo o tekućini, ne mislimo samo na unos vode, poželjni su i nezaslađeni čajevi, juhe, prirodni voćni sokovi, voće i povrće s visokim sadržajem vode. Važno je unositi i dovoljnu količinu soli (ovisno o zdravstvenom stanju, naravno) jer znojenjem gubimo i znatnu količinu soli. Znojenje ne treba sprečavati jer je ono oblik termoregulacije našeg organizma. Poželjna je lagana prehrana, više malih obroka dnevno', rekla nam je voditeljica Odjela za promicanje zdravlja Ana Puljak i dodala da svi kupači moraju biti posebno oprezni kod naglog ulaska u vodu. U želji da se rashlade, kupači se često bace u more ili jezero, ali nagli ulazak u vodu može stisnuti krvne žile i uzrokovati kardiovaskularne incidente.

Najnovija istraživanja kažu da povećani rizik od pojave melanoma imaju upravo oni koji su se u djetinjstvu prekomjerno izlagali UV zračenju pa to svima treba biti još jedna potvrda da posebno paze na djecu. Starije osobe i trudnice kao vulnerabilne populacijske skupine također trebaju biti pojačano oprezni pri pojavi visokih temperatura.

Indeks praćenja štetnih UV zraka i sve dodatne obavijesti možete pratiti na stranicama Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

Što je toplinski udar

Bitno je da znate kako dolazi do njega kako biste na vrijeme reagirali u slučaju da zadesi vas ili bilo koga u vašoj okolini. Toplinski udar stanje je povišene tjelesne temperature, a najvažniji mehanizam oslobađanja viška topline je isparavanje znoja. Ako je vrlo toplo, a postotak vlage u zraku visok, znoj ne može isparavati. Toplinski udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Lako se može dogoditi ako ste dulje vrijeme na otvorenom u vrijeme vrućina i radite bilo koju vrstu fizičkog rada, a tome su skloniji ljudi s viškom kilograma i kroničnim stanjima poput alkoholizama.

Simptomi:
- osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir
- koža je suha i crvena, a u mlađih osoba može biti i znojna
- gubitak svijesti
- tjelesna temperatura izmjerena rektalno (debelo crijevo) iznosi 42oC ili više.

Što činiti

Bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeću. Ako nije pri svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kožu. Hlađenje treba trajati dok se temperatura ne spusti ispod 38oC.