Prosječna osoba dnevno donosi više od 200 odluka vezanih uz hranu. Svaki puta kad otvorimo hladnjak, kuhinjski element ili ladicu, donesemo odluku o hrani. Toga, navodno, nismo ni svjesni.

Svi mi mislimo da smo previše pametni da bi nas prevarilo pakiranje nekoga proizvoda, njegov izgled ili veličina. To se događa nekome drugome, ali nama ne. A ipak smo svakodnevno pod utjecajem koji je oko nas i rijetko samostalno donosimo odluku vezanu uz hranu.

Drugim riječima, prejedamo se, ali ne zato što smo gladni, nego zbog obitelji i prijatelja, pakiranja i tanjura, imena i brojeva, etiketa, boja, okusa i mirisa. Popis je beskrajan i nevidljiv. Upravo to je ono što prejedanje bez razmišljanja čini opasnim – nismo svjesni što nam se događa.

Hrana je jedno od većih zadovoljstava u životu i nije nešto oko čega bismo trebali praviti kompromise. Jednostavno trebamo promijeniti način života, ali u smislu da radimo s njim, a ne protiv njega.

Tradicionalne knjige o dijeti dovode ljude do frustracije i depresije jer ne djeluju. Nova knjiga pokazuje kako ukloniti razloge koji uzrokuju prejedanje te kako promijeniti prehrambene navike. Autor knjige Brian Wansink ne obećava čitateljima da će smršavjeti već idućega tjedna, ali obećava dobar smjer koji vodi pravome cilju.

Strategija 1: Osvijestite koliko jedete
Pronašli ste mali keks u torbi i pojest ćete ga bez razmišljanja? To su kalorije koje i ne primjećujete kada ih unosite u organizam. A samo 10 kalorija više dnevno dodat će vam tijekom godine pola kilograma. Dobra je vijest da taj zakon vrijedi i u obrnutom smjeru. Kada biste smanjili samo 100 do 200 kalorija dnevno, smršavjeli biste. To bi mogla biti jedna kava dnevno zbog koje nećete umrijeti ako je ne popijete ili neka druga sitnica zbog čijeg uklanjanja nećete biti jadni i gladni. Istraživanja pokazuju da ljudi ni ne primijete kad smanje unos hrane za 20 posto. Ako za 20 posto smanjite unos tjestenine, povećajte unos voća i povrća za 20 posto. Trebali biste pripaziti i zašto jedete. Naime, ljudi često jedu i kada nisu gladni. Netko ih ponudi nečim i oni jednostavno uzmu. To je loša ideja.

Strategija 2: Vidite ono što jedete
Kad ljudi stave hranu na tanjur, jedu 14 posto manje. Stoga, umjesto da jedete iz pakiranja određenog proizvoda, stavite namirnice na tanjur prije nego počnete jesti. To učinite čak i ako je riječ o grickalicama, sladoledu ili nečem trećem. Pakiranje ostavite u kuhinji, a vi sa svojim tanjurom sjednite za stol. Dobro je na oku držati i dokaze onoga što ste pojeli. Primjerice, ako jedete pileća krilca, kosti ostavite na tanjuru kako biste vidjeli koliko ste pojeli. Dokazano je da čete prije prestati jesti ako vidite da na tanjuru imate već hrpicu kostiju.

Strategija 3: Odlučite se za manje posuđe
Veličina posuđa – čaša, tanjura, lonaca – može utjecati na povećani unos hrane. Neka istraživanja pokazuju da veće posuđe rezultira dvadesetpostotnim povećanjem unosa hrane. Dobra je vijest da se posuđe može koristiti i za gubljenje kilograma. Jednostavno nabavite manje posuđe. U manji tanjur stane manje juhe, zar ne? Savjet je i da se veliko pakiranje nekog proizvoda razdijeli na nekoliko manjih. Primjerice, veliko pakiranje čokoladnih pahuljica razdijelite u nekoliko manjih plastičnih kutija i jest ćete manje. Dakle, manji lonci, tanjuri, čaše i zdjelice pomoći će vam da dugoročno budete mršaviji. Jedino što možete jesti iz velikog posuđa je voće i povrće.

Strategija 4: Učinite od prejedanja gnjavažu
Što to točno znači? Jedno je istraživanje pokazalo da su tajnice u uredu pojele manje bombona kad su zdjelice s njima bile postavljene na manje vidljivim mjestima i do kojih je bilo teže doći. Dajte sebi priliku da još jednom razmislite želite li uistinu pojesti tu hranu. Nemojte na stolu držati zdjelicu s keksima ili nečim sličnim jer, dok budete išli u kuhinju po keks, moći ćete još jednom razmisliti želite li baš sada jesti i jeste li uopće gladni. Grickalice i slatke proizvode skrijte negdje u kuhinji gdje ćete teško moći do njih. Ostatke od večere umotajte u foliju i stavite ih na dno hladnjaka. Ovakvi potezi smanjuju impulzivno prejedanje. Najbolje bi ipak bilo da hranu koja deblja ni ne nosite doma. Prije nego krenete u kupovinu, jedite, kako ne biste kupovali gladni. Svi jako dobro znamo da to nije pametno. Obavezno napravite popis stvari koje morate kupiti držite ga se.

Strategija 5: Neka hrana za utjehu bude još utješnija
Najbolji način za početak mijenjanja navika je da to učinite na što bezbolniji način. Drugim riječima, smijete zadržati svoju hranu za utjehu, ali je jedite u manjim količinama. Neka istraživanja pokazuju da većina ljudi među hranom za utjehu ima i onu zdravu, poput pileće juhe. Počnite spajati zdravu hranu s pozitivnim događajima. Umjesto kaloričnim čokoladnim desertom, osobni uspjeh proslavite manjom porcijom sladoleda od jagode. Riječ je o još uvijek ukusnoj hrani, pa žrtva nije velika. To je veliki korak jer je sladoled od jagode manje kaloričan od čokoladnog deserta.

Strategija 6: Oprezno s dijetnim proizvodima
Čuvajte se dijetnih proizvoda. Istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu vitaminske energetske pločice ili dijetni jogurt unesu veće količine kalorija od onih koji to ne jedu jer u glavi imaju misao da je to dijetni proizvod te da ne moraju voditi računa o količini. Slično je i s ljudima koji odabiru zdrave sendviče, ali se počaste sirom i čipsom. S druge strane, oni koji jedu hamburgere, svjesni su da jedu nezdravo, pa obraćaju veću pažnju na druge stvari koje jedu. Dakle, čak i ako konzumirate dijetne proizvode, ne pretjerujte, a posebno ne s grickalicama i slasticama. Uvijek se sjetite da će vas male količine spasiti od viška kilograma.

Strategija 7: Vani jedite pametno
Ako je na stolu košarica s kruhom, jest ćete kruh. Stoga zamolite konobara da makne kruh sa stola. Svijeće, lijepo uređen stol i dobra glazba opuštaju. Dokazano je da ljudi u restoranu jedu 11 minuta duže. Problem je što je hrana u restoranima uglavnom servirana na većim tanjurima, stoga bi bilo dobro da odmah na početku zamolite da vam pola hrane spreme za doma. Desert nemojte naručiti sami, nego ga podijelite s društvom za stolom. Jedenje van kuće može biti korisno, ali samo ako ne pretjerujete.